Srpska pravoslavna crkva u Austriji već godinama se trudi da obeleži tužna mesta stradanja srpskog naroda tokom dva svetska rata u ovoj zemlji. Tim povodom nedavno je održana radna sednica Građevinskog odbora za izgradnju spomen-kapele Svetih srpskih novomučenika na vojnom groblju u Mauthauzenu.
Pre 100 godina, u svojim pismima jedan od interniranih srpskih oficira izrazio je nadu da će odmah posle rata na mestu logora biti izgrađena spomen-kapela, da očuva sećanje na strašne žrtve koje su podneli srpski logoraši. Tek uz podršku Milorada Dodika, predsednika Republike Srpske od leta 2014. godine krenulo se u realizaciju ovog projekta. Početak projekta poklopio se s postavljanjem episkopa Andreja na čelo Eparhije austrijsko-švajcarske, koji sada vodi izgradnju ovog memorijala srpskog naroda u Austriji.
Ova spomen-kapela samo je jedan od memorijala ubijenih i umorenih Srba na tlu Austrije u prošlom veku. Istoričar Goran Miloradović iz Beča tvrdi da su srpski zapadni susedi početkom prošlog veka imali najmanje pet vrsta getoa za Srbe i druge strance. U Prvom i Drugom svetskom ratu u Austriji su postojali vojni logori za ratne zarobljenike, civilni logori za političke zatvorenike, logori sa izolacijom kao jedinom svrhom, logori za prevaspitavanje i rad i zloglasni istrebljivački logori. Time su Austrijanci na svoj način rešavali nacionalna pitanja tuđih naroda, pa i srpskog.
U Austriji danas ima 78 spomenika ratnih stradanja Srba u balkanskim i svetskim ratovima, ali na većini njih nema monumenta, koji bi te srpske tragove trajno obeležio. Vojno groblje Frauenkirhen , na kome je sahranjeno oko 2.350 interniraca, obnovljeno je između 2002. i 2004. godine naporima Ambasade Srbije i Crne Gore u Republici Austriji.
I vojno groblje Nojsidl am Ze je na kome je sahranjeno oko 3.500 (7.000) interniraca, obnovljeno je između 2002. i 2004. i u dobrom je stanju. U Kitze, Brukneudorfu, Pami, Tatenu, Cundorfu, Štreberdorfu, Rustu, Matarzburgu, kao i u koncentracionim logorima Mauthauzen i Guzen, gde se masovno ginulo, nema tragova srpkim grobovima.
Samo u pokrajini Burgenland postoji 15 grobalja na kojima je sahranjen veliki broj Srba. Tako je u Frauenkirhenu sahranjeno oko 2.350 interniraca, i u Nežideru oko 3.500.
Ovi Srbi su bili žrtve ratne prinudne migracije s početka 1941.
Najveći broj Srba stradalih u Prvom i Drugom svetskom ratu počiva na teritoriji pokrajine Gornje Austrije. I najveći koncentracioni logor, u kome su bili zatočeni i brojni Srbi, izgrađen tokom Prvog svetskog rata nalazi se oko sela Mauthauzen i Gusen u Gornjoj Austriji, 20 kilometara istočno od Linca. U doba Austro-Ugarske služio je za internirance u koji su zatvarani , jer su subjektivnom ocenom policijskih ili vojnih vlasti proglašeni za potencijalne „bundžije, ustanike, saradnike neprijatelja“.
Najveći broj ovih interniraca, kako je zvanično glasio njihov pravni status, bili su Srbi i Rusini iz bečkog carstva. Umrlo je tokom Velikog rata 8.256 Srba i sahranjeno na groblju, koje se nalazilo u sastavu logora Mauthauzen.
Tokom Drugog svetskog rata proširio se i vremenom postao najveći kompleks radnih logora u delu Evrope koji je okupirala Nemačka. Osim četiri glavna podlogora u Mauthauzenu i obližnjem Gusenu, više od 50 podkampova lociranih širom Austrije i južne Nemačke je koristilo logoraše kao robovsku radnu snagu.
Nekoliko podlogora podređenih kompleksu Mauthauzen je uključivalo kamenolome, fabrike municije, rudnike, fabrike oružja i fabrike za sklapanje borbenih aviona. Srbi su hapšeni i zarobljavani na prostoru Kraljevine Jugoslavije, smeštani u lokalne logore (Banjica, Niš) i odvođeni u Mauthauzen.
Tamo su bili smešteni zarobljenici svih okupiranih zemalja, koji su likvidirani. Broj nastradalih nije poznat ali većina izvora navodi brojke između 122.766 i 320.000 za ceo kompleks. Broj 106621 je imao logoraš Miloš Bajić (1915–1995), koji je preživeo i nacrtao užasne prizore mučenja Srba. Ubijeno je 7000 Srba. Danas je Mauthauzen muzej ljudskog stradanja. Muzej i radove na srpskoj pravoslavnoj kapeli obišao je tokom godine i Nebojša Rodić, ambasador Republike Srbije u Austriji.
Sastanku o izgradnji spomen-kapele u Mauthauzenu, koji je nedavno održan u Lincu u crkvi Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca, prisustvovali su episkop austrijsko-švajcarski Andrej, predsednik odbora, protojerej-stavrofor Dragan Mićić iz Linca i sekretar Željko Maleševć. Tlefonski se uključio Mladen Filipović, šef Predstavništva Republike Srpske u Austriji.
Postignut je dogovor o nastavku radova na kapeli, koji su ometeni zbog pandemije korona virusa. Glavni radovi će se obavljati u radionici, kao što su izrada ikonostasa, mozaika, ikonopisanje i priprema Knjige mrtvih.
Marko Lopušina