KNJIŽEVNO I LJUDSKO DOBROSUSJEDSTVO HRVATSKE I SLOVENIJE


Najava zanimljive tv-emisije

HRVATSKA ZA 5 

Foto: RADE BAKRAČEVIĆ

HTV1, 13. travnja 2021., u 23,25

HTV4, 17. travnja 2021., u 20,05

Kako razvijati književno i ljudsko dobrosusjedstvo između Hrvatske i Slovenije? O tome će urednik Branimir Bilić u zagrebačkom studiju razgovarati s hrvatskim pjesnikom, piscem i prevoditeljem BOŽIDAROM BREZINŠČAKOM BAGOLOM, a sugovornici u ljubljanskom studiju bit će im slovenski pjesnici BRANE SENEGAČNIK i BORIS A. NOVAK. Temu će komentirati i povjesničar književnosti iz HAZU, dr. sc. ANTUN PAVEŠKOVIĆ.

Povod za razgovor bila je knjiga Božidara Brezinščaka Bagole ZDRAVICA DOBROSUSJEDSTVU HRVATA I SLOVENACA koja je prošle godine izašla u izdanju   Male knjižnice Društva hrvatskih književnika.

Bagola se posljednjih godina prvenstveno bavi prevođenjem slovenske književnosti. Njegova Panorama novijeg slovenskog pjesništva bila je 2016. svečano promovirana pod pokroviteljstvom Slovenskog veleposlanstva u Zagrebu. Potom je preveo dva opsežna romana Pridošlice i Kristalno vrijeme Lojze Kovačiča, jednog od najvećih slovenskih i svjetskih pisaca, roman Nitko više ne piše pisma Vinka Möderndorfera, roman Samo dođi doma Andreja E. Skubica, roman Preobrazbe Tone Peršaka, te knjigu eseja Kako biti i opstati čovjekom Petra Kovačiča Peršina.

Za vrijeme rezidencijalnog boravka u Ljubljani 2017. pobliže se upoznao s brojnim slovenskim pjesnicima i piscima, pa tako i s pjesnikom i profesorom antičke književnosti Branetom Senegačnikom te preveo njegove izabrane pjesme pod naslovom Tijela tišine. U lipnju 2019. obratio se pjesniku i akademiku Borisu A. Novaku u vezi prevođenja njegova epa u tri knjige Vrata nepovrata. Novak mu je predložio da počne s prevođenjem treće, najopsežnije knjige (22.000 stihova!) pod naslovom Obitavališta duša. Knjiga je prevedena i trebala bi do početka ljeta ove godine izaći u izdanju Frakture.

U emisiji će biti riječi i o Bagolinoj knjizi na slovenskom jeziku Moje slovenske izkušnje (2003.) koja svjedoči o njegovu stvaralačkom prijateljevanju s Edvardom KocbekomJanezom GradišnikomVenom TauferomFrancom RodeomFrančekom KrižnikomAntonom StresomDragom MedvedomMarjanom Pungartnikom i dr., te o knjizi Sutla kao sudbina (2005) koja se sastoji od osam putopisnih priča u Marijina svetišta Štajerske (Svete gore iznad Kumrovca), Hrvatskog zagorja (Taborsko, Vinagora, Trški vrh, Marija Bistrica), Hrvatskog primorja (Trsat), Slavonije (Voćin) i Bosne Srebrene (Olovo);  te eseja o suživotu sa Slovencima u Sutlanskom podneblju, o Hrvatima s one strane Sutle, o mukama Ljudevita Gaja između slovenofila Kopitara i srbofila Karadžića, o pronevjerenim idealima Ksavera Šandora Gjalskog, o europeizmu Stanka Vraza, te o dostojanstvu stvaralačke odgovornosti.

Na kraju će biti najavljen i projekt što ga je Bagola inicirao po uzoru na sličan projekt Društva slovenskih pisateljev. Naime, za tisak je pripremio knjigu-vodič Književnim stazama hrvatskog zagorja čije je objavljivanje predviđeno početkom jeseni, a promoviranje u sklopu obilježavanja Mjeseca hrvatske knjige u listopadu i studenom ove godine.