POGLEDI: Evropski parlament odobrio zakon o praćenju zdravlja zemljišta!

  • Problem je kontaminirano zemljište, koje obuhvata oko 15 odsto svetskih površina, odnosno 240 miliona hektara. Obnova takvog zemljišta zavisi od vrste zagađenja i potrebnog vremena da se prirodno regeneriše; 
  • Srbija raspolaže sa 3.257.100 hektara koj se trenutno koristi i na koiem se proizvodi hrana!

Ilovače (praškaste ili peskovite)

Evropski parlament odobrio je prvi zakon Evropske unije o zaštiti i obnovi zemljišta, kojim se države članice obavezuju da do 2050. godine prate stanje i otpornost zemljišta, podrže poljoprivrednike u održivim praksama i razviju baze podataka o zdravlju zemljišta. Procene pokazuju da je čak 60 do 70 odsto zemljišta u Evropi nezdravo, što je alarm za čitav kontinent. 

  • Srbija raspolaže sa 3.257.100 hektara koj se trenutno koristi i na koiem se proizvodi hrana!
  • Ovaj zakon predstavlja deo Zelene agende i Zajedničke poljoprivredne politike EU,a sad  da je  prvi put pretočen u obavezujući pravni okvir. ”Kada se kaže da je 70 odsto zemljišta nezdravo, to znači da je ono zagađeno teškim metalima – olovom, kadmijumom, bakrom – ili hemikalijama iz pesticida i herbicida;
  • Problem je kontaminirano zemljište, koje obuhvata oko 15 odsto svetskih površina, odnosno 240 miliona hektara. Obnova takvog zemljišta zavisi od vrste zagađenja i potrebnog vremena da se prirodno regeneriše;

Lose domaće pakse

Upozorava i na loše domaće prakse koje dodatno pogoršavaju stanje, poput paljenja žetvenih ostataka i nedostatka stajnjaka zbog pada stočnog fonda. ”Paljenjem uništavamo organsku materiju umesto da je vratimo zemljištu“, naglašava on. Galetin ističe da se Srbija mora uskladiti sa evropskim merama, jer EU strogo kontroliše ostatke pesticide u izvoznim proizvodima. ”Evropska unija je najdoslednija u primeni humane i zelene poljoprivrede – vodi računa o zdravlju zemljišta, smanjenju pesticida i odmoru parcela, jer 10 odsto zemljišta svake godine mora da miruje“, objašnjava agroanalitičar Žarko Galetin

 Ipak, dodaje da zelenaagenda nailazi na otpor u siromašnijim zemljama, jer donosi dodatne troškove proizvođačima. Govoreći o stanju u Srbiji, Galetin navodi da je između 8 I 12 odsto obradivih površina delimično kontaminirano, dok je 2 do 3 odsto visoko zagađeno, uglavnom u južnim I jugozapadnim delovima zemlje, gde su i posledice bombardovanja 1999. Godine ostavile trag u vidu radioaktivnih elemenata. ”Srbija je ispod svetskog proseka po stepenu zagađenosti zemljišta, ali to ne znači da može da se opusti. 

Zemlja je ograničen resurs i osnova prehrambene sigurnosti nacije“, upozorava Galetin. Na globalnom nivou, svega 12 odsto kopnene površine koristi se za poljoprivredu. ”Ako i taj mali deo nastavimo da zagađujemo i iscrpljujemo, postavlja se pitanje – kakvu ćemo hranu u budućnosti jesti i da li će je biti dovoljno“, zaključuje Galetin.

Obrada njiva i zemljišta sa specifičnim osobinama

Setva je na 10-tak dana još, da li je obrada njiva urađena u skladu sa njihovim pedološkim karakteristikama? Osobine zemljišta Vam predstavlja dipl. ing. polj. Vladica Gavrilović. 

Na našim terenima, gledajući njihova fizička i hemijska svojstva, postoje sledeći tipovi zemljišta:

  1. Glinovita zemljišta (smonica);
  2. Ilovača (peskovita i praškasta);
  3. Peskuše;
  4. Tresetišta

Evo nekih  karakteristika svakog od ovih tipova kao i preporuke za njihovu najkvalitetniju obradu.

Glinovita zemljišta

Karakteristike:

  • Kad se nakvase bubre, kad se osuše skupljaju se;
  • Kad nabubre ne propuštaju vodu, kad se osuše voda prolazi kroz njih;
  • Jako kratak period za obradu, ne sme se propustiti;
  • Jako su osetljiva na gaženje;
  • Kad se sasuše pucaju i tako kidaju korenje biljaka;
  • Nisu pogodna za korenaste biljke, pogoduju strnim žitima i travama;

Obrada zemljišta:

  • Odabrati pravi momenat za obradu, kada zemljište nije ni jako suvo ni jako vlažno;
  • Dobre rezultate daje plitko letnje oranje a zatim duboko jesenje oranje;
  • Svake 4. godine izvršiti podrivanje zemljišta;
  • Pripremu zemljišta za setvu u jesen obaviti tanjiračama ili rotofrezama, a za setvu u proleće setvospremačima;
  • Ozime useve sejati što ranije dok se zemlja skroz ne ovlaži;

Karakteristike:

  • Imaju jako dobar kapacitet za vodu, samo usled jake i duge suše ‘’pate’’ za vodom;
  • Pogodna su za gajenje većine kultura (nisu dobra za šećernu repu);
  • Usled nedostatka gline dolazi do zagušenja biljaka;
  • Često se javlja pokorica;
  • Često se kod njih javlja ‘’plužni đon’’ koji treba razbiti;

Obrada zemljišta:

Peskuše

Karakteristike:

  • Niska plodnost;
  • Mali sadržaj humusa (1-2 odsto);
  • Jako ispiranje hraniva;
  • Slabo zadržavanje vode;
  • Jaka erozija vetrom;

Obrada zemljišta:

  • Jako dobro reaguju na mere popravke strukture zemljišta (dodavanje gline, treseta, humifikacija, kalcifikacija i slično);
  • Odlične mogućnosti za redukovanu obradu;
  • Gajiti kulture slabo osetljive na sušu (strna žita, suncokret);
  • Ozima strna žita sejati što ranije i to ona sa kraćom vegetacijom;
  • Dobro reaguju na povremena navodnjavanja;
  • Prihranu obavljati N-đubrivima sa manjim sadržajem N i to iz više navrata;
  • U predsetvenoj pripremi koristiti valjak, drljaču;
  • Dobro je imati vetrozaštitni pojas;

Tresetišta

Karakteristike:

  • Često su kisela i siromašna hranivima;
  • Traže drenažu;
  • Koriste se za popravku drugih zemljišta;
  • Dobro reaguju na kalcifikaciju i fosfatizaciju;
  • Jako su dobra za gajenje lukova, kupusnjača, šargarepe, pasulja, kukuruza i ozimih strnih žita;
  • Ako se mnogo isuše često se zapale;

Obrada zemljišta:

  • Izvršiti drenažu;
  • Izraditi vetrozaštitni pojas;
  • Kukuruz sejati normalno na pravac vetra;
  • Pogodna su za sve vrste obrade,mada se često moraju valjati;
  • Koristiti teža oruđa za rad;
  • Intenzivno suzbijanje korova agrotehničkim i hemijskim merama;

                                                                                   (B.Gulan)