HRVATSKA: Ključ u bravu stavilo 200 mlekara

  • Proizvodi se svega 40 odsto potrebnog mleka!
  • Pad broja domaćih proizvođača mleka i dalje je konstantan. Prošle godine ključ u bravu svojih farmi stavilo je 200 mlekara, i to mahom manjih farmera, pa se broj proizvođača sa 2.800 smanjio na oko 2.600, što predstavlja pad od približno 10 odsto, javlja Glas Slavonije;
  • Mleko od 55 centi: Ekonomska neodrživost farmi;

Ovo su podaci krovne organizacije proizvođača mleka – Saveza udruženja hrvatskih uzgajivača holštajn goveda (SUHUH). Predsednik saveza, Branko Kolak, mlekara iz okoline Đakova, ističe da su tokom 2025. godine sa proizvodnjom najviše prestali simentalski pogoni na severozapadu Hrvatske. Reč je o manjim gazdinstvima koja ne mogu da opstanu sa postojećim otkupnim cenama mleka, koje su na samom evropskom dnu.

– U proseku, otkupne cene su oko 50 centi i na tom nivou su već duže vreme. Evropa je sa cenama išla nešto naniže, ali su njihove otkupne cene i dalje bolje od naših. Ranije je proizvođač dobijao 40% od cene mleka na polici, a sada je to oko 30%. Sa takvim cenama otkupa, duboko sam uveren da ljudima date farmu muznih krava i besplatno – ne bi je uzeli, jer ekonomske isplativosti nema – objašnjava Kolak.

On dodaje da su mnogi koji i dalje rade to učinili samo zato što su povukli sredstva iz fondova, pa su u obavezi da određeni broj godina ostanu u proizvodnji, iako nemaju ekonomsku računicu. Procenjuje se da je 2025. godina završena sa približno 400 miliona litara mleka, dok je 2024. ta brojka bila znatno veća.

Uporedni prikaz cena mleka i proizvoda na policama

ProizvodTip / PorekloCena (Evri)
Trajno mleko (UHT)Uvoz / Akcija0,55 €
Sveže mlekoDomaća poznata marka1,35 €
Trajno mlekoDomaća poznata marka0,93 €
KefirPriznati proizvođač2,09 €
Jogurt (1L)Poznata marka (na sniženju)2,49 €

IZVOR: Glas Slavonije

Samodovoljnost na kritičnom nivou

– Generalno gledano, stanje nije dobro. Samodovoljnost nam je tek nešto više od 40%. Trebalo bi da rastemo, a mi konstantno padamo. Država se hvali da je u poljoprivredu i ovaj sektor uložila milione evra, ali dobar deo toga nema veze sa poljoprivredom, već sa ulaganjima u seoske vrtiće, šumske puteve i vatrogasne domove. To su mere za ruralno područje, ali za opstanak tog područja najvažnija je upravo poljoprivreda – smatra Kolak.

                                                                                                                        (B.G.)