• Ovo su najprofitabilnije kulture i najveći rizici proizvodnje
• Pokretanje proizvodnje zahteva detaljnu analizu postojećih resursa i ulaganja. Važno je utvrditi da li proizvođač raspolaže sopstvenim kapitalom ili planira zaduživanje, kao i da li već poseduje zemljište ili ga tek treba kupiti!
• Najveću vrednost proizvodnje ostvaruju jagodaste voćne vrste, pre svega malina, jagoda, kupina i borovnica. Međutim, visoki troškovi radne snage, naročito tokom berbe, značajno umanjuju konačnu zaradu proizvođača;

Da li je poljoprivreda danas isplativa grana – pitanje je na koje odgovor traži sve veći broj ljudi koji razmišljaju da pokrenu proizvodnju u Srbiji. Ipak, stručnjaci upozoravaju da u savremenim uslovima više ne postoji sigurna formula uspeha, niti kultura koja garantuje profit iz godine u godinu. Klimatske promene, suše, mrazevi, grad, rast cena repromaterijala, globalni sukobi i nestabilno tržište hrane značajno su promenili računicu u agraru. Zato odluka o tome šta proizvoditi danas predstavlja ozbiljnu poslovnu procenu, a ne samo izbor kulture ili sorte.

Iako se pojedine proizvodnje, poput jagodastog voća, plasteničkog povrća ili lekovitog bilja, često izdvajaju kao potencijalno profitabilne, uspeh zavisi od mnogo više faktora nego ranije. Kvalitet zemljišta, veličina parcela, ulaganja, dostupnost radne snage, blizina tržišta i otkupnih centara, ali i sposobnost proizvođača da prati tržišne trendove danas imaju presudnu ulogu.

Profit ili gubitak zavise od dobre procene

Foto arhiva autora: U Sribj se korsiti 3.257.100 hekrara obadivihjnjia. Na Njvgfia se svake godine proizvede oko 20 miliona toan poljoprivrednih proizvoda

Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Beogradu Bojan Dimitrijević ističe da poslednjih godina u biljnoj proizvodnji u Srbiji dolazi do velikih oscilacija, zbog čega je veoma teško davati pouzdane preporuke za gajenje pojedinih kultura, javlja FORBES.

Te promene odnose se na prinose, kvalitet roda, obim proizvodnje, ali i tržišne cene koje direktno utiču na profitabilnost proizvodnje.

Kako navodi, najveći uticaj imaju klimatski ekstremi poput suše, grada i poznih prolećnih mrazeva, ali i poremećaji u snabdevanju repromaterijalom, rast troškova proizvodnje i globalne nestabilnosti.

Pored klimatskih izazova, domaću poljoprivredu dodatno opterećuju i strukturni problemi – usitnjeni zemljišni posedi, neujednačeno uvođenje savremenih tehnologija, nedovoljna zaštita od vremenskih nepogoda i hroničan nedostatak radne snage, navodi se, Izme]u ostalog u Forbesu.

Pre ulaganja treba analizirati sopstvene resurse

Pokretanje proizvodnje zahteva detaljnu analizu postojećih resursa i ulaganja. Prema rečima profesora Dimitrijevića, važno je utvrditi da li proizvođač raspolaže sopstvenim kapitalom ili planira zaduživanje, kao i da li već poseduje zemljište ili ga tek treba kupiti.

Ukoliko zemlja već postoji u vlasništvu, potrebno je analizirati veličinu parcela, konfiguraciju terena, nadmorsku visinu, kvalitet zemljišta, klimatske uslove, prethodnu proizvodnju i prisustvo korova. Jednako je važna i procena mehanizacije, radne snage i udaljenosti od tržišta ili prerađivačkih kapaciteta.

Sa druge strane, proizvođači moraju pratiti tržište i proceniti za kojim proizvodima postoji stabilna tražnja, kao i kakve su dugoročne tendencije cena.

Globalni sukobi dodatno povećavaju rizike

Na profitabilnost poljoprivrede danas značajno utiču i globalni geopolitički događaji. Ratovi u Ukrajini i na Bliskom istoku poremetili su lance snabdevanja i povećali troškove transporta, energenata i repromaterijala.

Profesor Dimitrijević upozorava da sukobi u Iranu mogu dodatno destabilizovati tržište đubriva i energenata, budući da je Iran jedan od važnijih proizvođača azotnih đubriva i uree zahvaljujući velikim rezervama prirodnog gasa i razvijenoj petrohemijskoj industriji.

Promene transportnih ruta, produženje isporuka i rast troškova logistike direktno utiču na cenu proizvodnje i konkurentnost poljoprivrednika.

Koje kulture su trenutno najprofitabilnije

Jedan od ključnih faktora pri izboru proizvodnje jeste brzina povraćaja investicije. Stručnjaci upozoravaju da je izrada kvalitetnog poslovnog plana danas neophodna pre bilo kakvog ulaganja, naročito kod višegodišnjih zasada gde greške mogu biti veoma skupe ili gotovo nepopravljive.

Prema procenama stručnjaka, među profitabilnijim kulturama poslednjih godina izdvajaju se malina, jagoda, kupina, borovnica, leska, trešnja, kajsija i vinova loza.

• Najveću vrednost proizvodnje ostvaruju jagodaste voćne vrste, pre svega malina, jagoda, kupina i borovnica. Međutim, visoki troškovi radne snage, naročito tokom berbe, značajno umanjuju konačnu zaradu proizvođača.

Kod pojedinih kultura dodatni izazov predstavljaju velika početna ulaganja, sistemi za navodnjavanje, protivgradna zaštita i sve skuplja mehanizacija.

Poljoprivreda više nije posao bez plana

Sagovornici upozoravaju da se savremena poljoprivreda više ne može posmatrati kao tradicionalna delatnost zasnovana samo na iskustvu. Uspešni proizvođači danas moraju kombinovati znanje iz agronomije, ekonomije i tržišnog planiranja.

U uslovima sve češćih klimatskih ekstrema i nestabilnog tržišta hrane, ključ opstanka postaju dobra organizacija proizvodnje, diverzifikacija kultura, praćenje tržišta i pravovremena ulaganja u tehnologiju i zaštitu useva.

Za mnoge proizvođače upravo sposobnost prilagođavanja tržištu i klimatskim promenama odlučiće da li će poljoprivreda doneti profit ili ozbiljne gubitke. (B.G.)