PROBLEMI OKO BRZE PRUGE BUDIMPEŠTA – BEOGRAD

PROBLEMI OKO BRZE PRUGE BUDIMPEŠTA – BEOGRAD

Sve više nedoumica o brzoj pruzi Budimpešta – Beograd

Ekskluzivno iz Budimpešte za Štajerske novice piše akademik Vlastimir Vujić

             PROJEKAT U MAĐARSKOJ „ZAUSTAVLJEN“?

             Prvi veliki problem, koji je ključan za investiciju, je taj – što kineski izvođači nisu u mogućnosti da isporuče železničke sisteme koji bi odgovarali standardima EU, dok je drugi veliki problem pruge između dve prestonice – nedostatak novca!?

Deo trase Pojas i put koji će prolaziti kroz Mađarsku , prvi je veliki kineski infrastrukturni projekat na teritoriji Evropske unije

            Uprkos drugačijim preporukama Brisela, vlada Mađarske nastavlja intenzivno da sarađuje sa Kinom (pre svega na privrednom planu). Takođe, najmnogoljudnija zemlja sveta u Mađarskoj gradi više svojih fabrika, A NA TU DRŽAVU KINA U BUDUĆNOSTI RAČUNA i KAO NA EVROPSKI CENTAR ZA PROIZVODNJU BATERIJA NAMENJENIH ELEKTRIČNIM AUTOMOBILIMA!

Mađarski parlament u aprilu 2020. izglasao da (finansijski) detalji ugovora o brzoj prugi između Budimpešte i Beograda u narednoj deceniji ostanu – tajna!

             Isto tako, modernizacija brze pruge između Budimpešte i Beograda jedan je od vodećih projekata mađarsko – kineske saradnje! Njena izgradnja na srpskoj strani je u toku, ali ne i na mađarskom delu? Iako se u mađarskim opozicionim krugovima i pojedinim medijima tvrdi da „kineski izvođači radova“ nisu u mogućnosti da isporuče železničke sisteme koji bi odgovarali standardima Evropske unije“ i da je projekat u Mađarskoj „stopiran“, oba ministra spoljnih poslova (i kineski i mađarski) – Vang Ji i Peter Sijarto u nedavnoj izjavi mađarskim medijima izjavili su da „sve funkcioniše kako je planirano“!?

U problemima i Orban i Vučić. Prvi što nema sertifikata EU za gradnju, a drugi što ugrađuje kinesku opremu koja ne odgovara evropskim standardima. Obojici nedostaje novac za nastavak radova

              NA TERENU, MEĐUTIM – NIJE TAKO?… DILEME koje su u poslednje vreme sve prisutnije (kada je reč o nastavku gradnje brze pruge između mađarske i srpske metropole) NISU OTKLONJENE NI NAKON RAZGOVORA ČLANOVA DRŽAVNE DELEGACIJE IZ BUDIMPEŠTE S KINESKIM PARTNERIMA, ALI NI NA UPRAVO ODRŽANOM Trećem forumu inicijativa „Pojas i put“ u Pekingu?

               IZGRADNJA PRUGE IZMEĐU BUDIMPEŠTE i BEOGRADA ZAUSTAVLJENA JE NA MAĐARSKOJ STRANI JER KINEZI NE MOGU DA ZAVRŠE PROJEKAT IZ – DVA RAZLOGA? PRVI JE – ŠTO PEKING NE MOŽE DA PO EVROPSKIM STANDARDIMA IZGRADI SISTEM OSIGURANJA I KONTROLE VOZOVA, A DRUGI – NEDOSTATAK NOVCA?!

               DA OBRAZLOŽOM(O) OBA RAZLOGA.

               Kinezi su preuzeli izgradnju sistema osiguranja i kontrole vozova koji je ključan za investiciju – ali to ne mogu da urade po evropskim standardima! Konkretno. Iako se u Kini (kao i na Starom kontinentu) koristi kontrola vozova slična ETCS-u, to je mnogo jednostavniji sistem nego u Evropi. Ne moraju, na primer, da razmatraju uslove interoperabilnosti, jer zemlje povezane s njima zeleznicom (recimo Laos) takođe grade železničke linije po kineskim standardima!

                   Druga razlika (u odnosu na evropski!) je u tome ŠTO JE MREŽA PRUGA I OSIGURANJE KINESKIH ŽELEZNIČKIH STANICA SKORO POTPUNO ISTO ZA SVAKU KATEGORIJU – PA SE OPREMA PROIZVODI SERIJSKI!? Nasuprot tome, U EVROPI JE SVAKA STANICA DRUGAČIJA, KOLOSEČNE VEZE i DRUGA TEHNIČKA REŠENJA SVUDA SU RAZLIČITA! Iz tog razloga, PREMA EVROPSKIM STANDARDIMA – SVA SIGURNOSNA OPREMA JE JEDINSTVEN, RUČNO IZRAĐEN PROIZVOD KOJI MORA BITI DIZAJNIRAN, LICENCIRAN i PROIZVEDEN POSEBNO ZA SVAKU STANICU… Kinezi ne znaju šta da rade s ovim?

                    U Mađarskoj je dodatni problema na želenici i to – što BARIJERE TAKOĐE KONTROLIŠE ZAŠTITNA OPREMA! S druge strane, NA NOVOIZGRAĐENIM KINESKIM PRUGAMA NEMA NIJEDNOG PRUŽNOG PRELAZA, TAKO DA KINESKI INŽENJERI NEMAJU SAZNANJA O TOME KAKO BI RAD BARIJERA TREBALO (ili bi mogao!) DA SE INTEGRIŠE U SIGURNOSNE UREĐAJE?

                      DRUGI (VELIKI) PROBLEM PRUGE IZMEĐUBUDIMPEŠTE i BEOGRADA JE – NEDOSTATAK NOVCA?

                     Ugovor o rekonstrukciji i izgradnji (s ukupnom sumom 750 milijardi) potpisan je 2019. godine. Kritičari (u to vreme) su smatrali da je cena izuzetno visoka. U međuvremenu, u Mađarskoj je došlo do inflacije od najmanje 35 do 40 odsto. „Skočile“ su cene repromaterijala i delova, zbog čega su izvođači već neko vreme u teškoj finansijskoj situaciji. U martu ove, 2023. godine mađarskom budžetu je (upravo za pomenutu namenu) dodato još 20 milijardi forinti, što dovoljno govori.

                        Međutim, ako za izgradnju sistema kontrole i osiguranja vozova bude trebalo da se ugovori „nova“  kompanija, onda će to opet iznositi desetine (ako ne i stotine) milijardi forinti? PITANJE JE: DA LI DRŽAVA MAĐARSKA TO ŽELI (PONOVO) DA NADOKNADI SVOJIM NOVCEM, DA LI SE S KINEZIMA DOGOVARA OKO NEKAKVOG REŠENJA (jer javnost o tome nema nikakvu informaciju), ILI ĆE – CEO SISTEM UTICAJA NA VOZOVE OSTAVITI (i umesto 160, vozovi će saobraćati 100 kilometara na čas!)?

                         OVAJ PROBLEM JE U ŽELEZNIČKIM KRUGOVIMA GODINAMA POZNAT, ALI IZ „NEKOG“ RAZLOGA MAĐARSKA DRŽAVA (koja je naručila projekat!) DO SADA NIJE URADILA NIŠTA? KINEZI SU, OPET, IZ NEKOG (svog) RAZLOGA DUGO ZAMIŠLJALI DA ĆE MOĆI DA KORISTE SVOJU TEHNOLOGIJU KOJA NE ISPUNJAVA STANDARDE EVROPSKE UNIJE (i zato nisu dobili unijski sertifikat za rad na mađarskim prugama)? Tu je NOVI POTENCIJALNI PROBLEM?… NA DELU PROJEKTA „POJAS i PUT“ KOJI SE GRADI U SRBIJI (koja nije članica EU) UGRAĐENO JE 54 ODSTO KINESKIH UREĐAJA i REŠENJA (koji ne odgovaraju standardima Evropske unije?)i to SAMO NA DEONICI IZMEĐU BEOGRADA i NOVOG SADA (i predsednik Srbije javno se pohvalio da je „srpska deonica brze pruge prva u Evropi sa novim sistemom bežične komunikacije koju su razvili Kinezi“!). Veliko je pitanje zaista, ko će sve ovo (finansijski?) „resetovati“ kada Beograd (koji je kandidat za unijsko članstvo) BUDE MORAO USKLAĐIVATI SA BRISELOM i OVU VRSTU LEGISLATIVE?

                             KAKVE MOGUĆNOSTI U OVOJ SITUACIJI IMA – MAĐARSKA VLADA?

                           PRVA OPCIJA jeda Budimpešta uopšte ne gradi sistem kontrole vozova koji je u skladu sa standardima EU? U ovom slučaju vozovi će (za razliku od Srbije u kojoj vozovi kineskom tehnologijom između Beograda i Novog Sada već saobraćaju brzinom od 200 kilometara na sat, smanjili su vreme putovanja između dva grada sa 90 na 30 minuta i do sada prevezli 2,93 miliona ljudi!) – MOĆI DA IDU SAMO 100 KILOMETARA NA ČAS i UPRAVLJANJE SAOBRAĆAJEM MORAĆE DA SE REŠI TEHNOLOGIJOM 20. VEKA (i s mnogo više radnika)!?

                            Za teretne vozove (koji Kineze zbog uspostavljanja direktne veze s lukom Pirej i prevoza njihove robe na evropska tržišta!), mnogo više interesuje od putničkih – SPORIJE NAPREDOVANJE NIJE TOLIKI PROBLEM (jer oni retko idu brže od 100 kilometara na sat!), A STANOVNIŠTVU NASELJA DUŽ PRUGE (kod druge, putničke varijante)  NE OČEKUJE SE DA ĆE TOLIKO SMETATI 30 DO 40 MINUTA DUŽE VREME PUTOVANJA…

                             DRUGA OPCIJA JE  – da se izgradnja sigurnosne opreme i sistema upravljanja vozom poveri novom preduzeću (sic?). Ovo bi, međutim, odložilo završetak projekta za još nekoliko godina, jer je vreme izrade takvog projekta (uključujući planiranje i izvođenje) – isto koliko i vreme izgradnje koloseka…!

   Za  „Štajerske novice“

Iz Budimpešte

                                                                      Piše: akademik

                                                                      Vlastimir  Vujić