Navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta slaba je tačka u poljoprivrednoj proizvodnji Srbije.

POGLEDI: Suve oranice u Srbiji!

Ne zaliva se ni 50.000 hektara! Orošavanje je najzastupljeniji tip navodnjavanja, a analitičar prognozira mogući scenario! Navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta slaba je tačka u poljoprivrednoj proizvodnji. Imamo jako malo površina pod sistemima za navodnjavanje i iz godine u godinu taj procenat ne menja se znatnije. Podaci Republičkog zavoda za statistiku za prošlu godinu 2024. godinu pokazuju da su svega 2,3 odsto povećane površine pod sistemom za navodnjavanje u odnosu na 2023. godinu.  Statistika je izračunala da je tokom 2024. godine u Republici Srbiji od 3.257.100 hektara raspoloživih poljoprivrednih površina navodnjavano samo 48.668 hektara. I po tim površinama daleko smo od mnogih zemalja. U Albaniji, recimo, navodnjava se 380.000 hektara, a u svetu prosečno čak 17 procenata poljoprivrednog zemljišta. 

Branislav GULAN

Tokom 2024. godine u Republici Srbiji navodnjavano je 48.668 hektara polјoprivrednih površina, što je za 2,3 osto više nego u prethodnoj, 2023. godini. Oranice i bašte (sa 93,5 odsto) imaju najveći udeo u ukupno navodnjavanim površinama, a potom slede voćnjaci (sa 5,9 odsto) i ostale polјoprivredne površine (sa udelom od 0,6 odsto).

Foto: RZS – U Srbiji je u 2024. godini navodnjavano samo 48.668 hektara  od 3.257.100 hektara raspoloživih polјoprivrednih površina. To je samo 2,3 odsto više nego u 2023. godini!

Za navodnjavanje je u 2024. godini ukupno zahvaćeno 66/742 hilј. m3 vode, što je za 5,2 odsto više nego u prethodnoj godini. Najviše vode crpelo se iz vodotokova − 92,8 odsto, dok su preostale količine zahvaćene iz podzemnih voda i ostalih izvora. Za navodnjavanje je u 2024. godini ukupno zahvaćeno 66.742 hilј. m3 vode, što je za 5,2 odsto više nego u prethodnoj godini. Najviše vode crpelo se iz vodotokova – 92,8 odsto, dok su preostale količine zahvaćene iz podzemnih voda i ostalih izvora.

Najzastuplјeniji tip navodnjavanja bio je orošavanjem. Od ukupne navodnjavane površine, orošavanjem se navodnjavalo 91,0 odsto površine, kapanjem 8,8 odsto površine, a površinski se navodnjavalo svega 0,2 odsto  površine.

Istraživanjem o navodnjavanju obuhvaćeni su poslovni subjekti i zemlјoradničke zadruge koje se bave polјoprivrednom proizvodnjom i uslugama u polјoprivredi i/ili upravlјaju sistemima za navodnjavanje.

Tabela 1. Zahvaćene vode za navodnjavanje prema vrsti vodozahvata

hilј. m3
 20232024
Ukupno7043066742
  Iz podzemnih voda27563326
  Iz vodotoka6585261941
  Iz ostalih izvora18211474

Preuzmi tabele u Excel

Tabela 2. Navodnjavane površine pod usevima/zasadima i tipu navodnjavanja, hektara

 2024Tip navodnjavanja
površinskiorošavanjekap po kap
Ukupno48668113442744281
  Oranice i bašte455146440811428
  Voćnjaci28840822802
  Ostalo27010711251

Metodološka objašnjenja

Republički zavod za statistiku od 1999. godine ne raspolaže pojedinim podacima za AP Kosovo i Metohija, tako da oni nisu sadržani u obuhvatu podataka za Republiku Srbiju, ukupno. 

Podaci Republičkog zavoda za statistiku za prošlu 2024.. godinu pokazuju da su za svega 2,3 odsto povećane površine pod sistemom za navodnjavanje u odnosu na 2023. godinu

Oranice i bašte (sa 93,5 odsto) u 2024. godini imaju najveći udeo u ukupno navodnjavanim površinama, a potom slede voćnjaci (sa 5,9 odsto) i ostale poljoprivredne površine (sa udelom od 0,6 odsto).

Navodnjavanjem je prošle godine ukupno zahvaćeno 66.742 hiljade kubnih metara, što je za 5,2 odsto više nego u prethodnoj godini. Najviše vode crpelo se iz vodotokova − 92,8 odsto, dok su preostale količine zahvaćene iz podzemnih voda i ostalih izvora.

Prinosi pšenice biće niži do 21 posto! 

Gulan navodi da su očekivanja agronoma da će prinosi ozime pšenice do 2030. godine biti smanjeni, približno 16 odsto u severozapadnom i severnom regionu i do 21 odsto u jugoistočnom delu Srbije. – Naučni istitut u Novom Sadu i u Zemunu stvorili su oko 2.500 visokorodnih sorti i hibrida raznih kultura, ali se njihove genetske mogućnosti, nažalost, koristi tek od 30 do 50 odsto. Zato treba raditi na edukaciji poljoprivrednika pri izboru semena i istovremeno više novca izdvajati iz državne kase za sisteme za navodnjavanje. 

Najzastupljeniji tip navodnjavanja bio je orošavanjem. Od ukupne navodnjavane površine, orošavanjem se navodnjavalo 91 odsto površina, kapanjem 8,8 odsto površine, a površinski se navodnjavalo svega 0,2 odsto površine.

Istraživanjem o navodnjavanju obuhvaćena su preduzeća i zemljoradničke zadruge koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom i uslugama u poljoprivredi ili upravljaju sistemima za navodnjavanje.

Analitičar iz Novog Sada Branislav Gulan ističe za novosadski Dnevnik da je za jednu deceniju zbog suše u poljoprivredi Srbije izgubljeno oko sedam milijardi dolara i da zato, uporedo sa postavljanjem sistema za navodnjavanje, treba stvarati i sorte i hibride otporne na sušu jer od narednih 100 godina, jer će 52 biti sušne!Ib nače od 2000. Godiehnj pa sve do 2025., godien SRboijuj e pogodilo oko osam suša!

Prema podacima RZS u Srbiji se u 2024. godini navodnjavalo samo 48.668 hektara poljoprivrednih površina. Istgovremeno u Albaniji, odakle se u Srbiju uvozi dosta rango povrća, već decenijama se navodnjava po  380.000 hektarai!

Čak 91 odsto površine navodnjava se orošavanjem

– Ključni resurs za prinose biće voda. U svetu će se voditi bitka za vodu kao nekada za naftu. Ali, ako budemo obezbedili vodu, to jest sisteme za navodnjavanje, možemo imati dve žetve i nadoknatiti manji prinos – navodi Gulan. 

Dodaje da će, ukoliko ne bude dovoljno vode i prirodnog đubriva, nekadašnja žitnica Evrope, Vojvodina za tri decenije postati pustinja, po prinosima, jer humus je već sad smanjen sa pet na oko 2,5 odsto, dodaje dr Jovaica Vasin iz novosadskog Instititua za ratarstvo I povrtatstvo. 

Da je svaki ministar poljopivrede, njih 15 do sasad izgradilo sisteme samo na po 10.000 hektara sad bi navodnjavali oko 150.000 hektara!A, sva,ki je obećavao da će izgaditi nap o više od 100.000 hetktara. Preirma radi, pretpolsednaj ministgarka Jelena Tanaskoiivć kad aje dopšla ja vlast bial je obećava više od 103.000 hektara. To je bilo smao prfazno obećanje jedne od njihj koji susedeli na toj fotelji.

U Srbiji je 2023. godine, od ukupno 3,48 miliona hektara korišćenih poljoprivrednih površina, pema tadašnnjimk podaciam RZS, navodnjavano samo 1,4 odsto, odnosno 47.579 hektara! To je povratak na navodnjavane površine od pre jedne decdenije. U 2022. godini bilo je navodnjavano 54.639 hektara! Najnoviji zvanični državni podaci ukazuju da se u Srbiji gubi bitka za vodu! To je 12,9 odsto manje nego 2022. godine, objavio je Republički zavod za statistiku (RZS).

Za navodnjavanje je u 2023. utrošeno 29,1 odsto manje vode nego 2022. godine. Najviše vode se crplo iz vodotokova (93,5 odsto), a preostale količine iz podzemnih voda, jezera, akumulacija i iz vodovodne mreže, naveo je RZS. Od ukupno navodnjavanih površina, najviše ih je navodnjavano orošavanjem (91 odsto), zatim kapanjem (8,7 odsto), dok se površinski navodnjavalo svega 0,3 odsto zemljišta. Najviše su se navodnjavale oranice i bašte (93,4 odsto), a slede voćnjaci sa šest procenata i ostale poljoprivredne površine sa udelom od 0,6 odsto. U najnovijem izveštaju RZS je navedeno je da su istraživanjem o navodnjavanju obuhvaćene kompanije i zemljoradničke zadruge koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom i uslugama u poljoprivredi ili upravljaju sistemima za navodnjavanje, naveo je RZS. To znači da se gubi bitka za vodu, to je i bitka za hranu, bitka za sela i bitka za Srbiju! U svetu se prosečno navodnjava čak 17 odsto obradivih površina. Susedna Albanija već nekoliko decenija navodnjava oko 380.000 hektara svojih agrarnih površina. l zato uvek ima pre drugog povrća i voća, a dobar deo dolazi i u Srbiju.

Evo i opadajućih rezultata u navodnjavanim površinama u Srbiji, iz godine u godinu. Navodnjavanje  u  2022. godini: Nestao bivši blagi rast hektara pod sistemima za navodnvjanje! Tokom 2022. godine u Republici Srbiji bilo je navodnjavan 54.639 hektara poljoprivrednih površina, što je za 4,6 odsto više nego u prethodnoj 2021. godini, saopštio tada Republički zavod za statistiku. Oranice i bašte tada su imale učešće (sa 93,4 odsto) i to je bio najveći udeo u ukupno navodnjavanim površinama, a potom slede voćnjaci (sa 5,4 odsto) i ostale poljoprivredne površine (sa udelom od 1,3 odsto).

Za navodnjavanje je u 2022. godini ukupno je bilo zahvaćeno 99.355 hilj. m3 vode, što je za 7,3 odsto više nego u prethodnoj godini. Najviše vode crpelo se iz vodotokova – 89,8 odsto, dok su preostale količine zahvaćene iz podzemnih voda, jezera, akumulacija i iz vodovodne mreže.

Evo i podataka RZS o navodnjavanim površinama u 2021. godini. Sve je to bilo jako malo, ali ipak više nego u godini koju smo ispratili.

Tokom 2021. godine u Republici Srbiji bilo je navodnjavano 52.236 hektara poljoprivrednih površina, što je za 0,4 odsto manje nego u prethodnoj godini. Oranice i bašte (sa 94 odsto) imaju najveći udeo u ukupno navodnjavanim površinama, a potom slede voćnjaci (sa pet odsto) i ostale poljoprivredne površine (sa udelom od jedan odsto).

Za navodnjavanje je u 2021. godini ukupno zahvaćeno 92.574 hiljada m3 vode, što je za 33,9 odsto više nego u prethodnoj godini. Najviše vode crpelo se iz vodotokova − 84,3 odsto, dok su preostale količine zahvaćene iz podzemnih voda, jezera, akumulacija i iz vodovodne mreže.

https://agrosmart.net/wp-content/uploads/2024/01/336537962_920258368997783_8984003217567923610_n-1024x768.jpg

Foto: Dokumentacija autora – Prema podacima RZS u Srbiji je u 2024. godini  korišćeno 3.257.100 hektara njiva. Od toga je navodnjavano samo 48.668 hektara!

Štete od suša – za deceniju sedam milijardi dolara

Zato što se njive ne navodnjavaju, štete su ogromne. Za jednu deceniju zbog suša u poljoprivredi Srbije izgubljeno je oko sedam milijardi dolara. Zbog suša koje prete ovom regionu nauka mora da stvori nove sorte i hibride! Jer, u narednih 100 godina 52 će biti sušne. A, ukoliko ne bude dovoljno vode i prirodnog đubriva, nekadašnja žitnica Evrope, Vojvodina, za tri decenije će postati pustinja, po prinosima. Jer, humus je već sad smanjen sa pet na oko 2,5 odsto. Agrarna proizvodnja u Srbiji poslednje tri i po decenije stagnira i prosečan rast godišnje proizvodnje, do pojave korone, kretao se oko 0,45 odsto. U Srbiji sirovine za hranu proizvode se na 3,48 miliona hektara i njihova godišnja vrednost proizvodnje se kreće od četiri do pet milijardi dolara godišnje. Srbija, inače poseduje 5,1 miliona hektara poljoprivrednih površina dok je obradivo oko 4,1 miliona hektara. Izuzetak u proizvodnji je bila samo godina korone 2020. Tada je, navodno, vrednost agrarne proizvodnje bila čak 5,6 milijardi dolara i rast proizvodnje je bio 4,6 osto. Kasnije je ta stopa povećanja smanjena. Godinu dana kasnije, 2021. godine ostvarena proizvodnja je imala pad od pet odsto! Vrednost proizvodnje se standardno u prosečnim godinama kreće između četiri i pet milijardi dolara. Izvoz u 2020. godini iznosio je 4,6 milijardi dolara, a u 2021. godini to je bilo oko 4,9 milijardi dolara.

Stručnjaci ističu da je potrebno menjati strukturu proizvodnje, a kada je reč o izvozu. Umesto izvoza sirovina za hranu nužno je da se pređe na prodaju, odnosno izvoz proizvoda iz viših faza prerade. To će onda i uvećati devizni priliv od izvoza. To znači da nam je potreban novi koncept agrarne poizvodnje, zasnovan na zadružnom sistemu, u koji će biti uključena i prerađivačka industrija. Recept uspeha nalazi se u činjenici da se obrt kapitala od porizvodnje u agraru ubrza i da to bude bar 50 puta godišnje, a ne kao sad do tri puta. Stanje kakvo je sad, i šta nam predstoji do 2100. godine ukazuje na činjenice da će se u ovom veku voditi bitka za vodu! Ako budemo ovako radili, onda ćemo je sigurno izgubiti! U prošlom veku to je bila bitka za naftu.

Naučni instituti u Novom Sadu i Zemunu stvorili su oko 2.500 visokorodnih sorti i hibrida raznih kultura, ali se njihove genetske mogućnosti koriste tek sa 30 do 50 odsto. Poslednjih decenija najveće štete su od suša. Tako analize ukazuju da je od 1990. do 2021. godine u Srbiji bilo čak 10 sušnih godina. One su od 2000. do 2021. godine poljoprivredi nanele štete veće od  sedam milijardi dolara. Primera radi, štete od suša u 2003. i 2007. godini bile su po milijardu dolara, u 2012. godini suša je obrala useve u vrednosti od dve milijarde dolara, zatim 2014. i 2017. godine po 1,5 milijardi dolara, ili po trećinu očekivane proizvodnje. Istraživanja pokazuju da su od 100 godina uvek 52 sušne! Kod nauke je da u budućnosti za takve uslove pripremi nove sorte i hibride.

Potreban novi koncept agrara

Sve ovo su rezultati loše agroekonomske politike donete 21. jula 2014. godine. U Strategiji razvoja poljoprvirede Srbije tada je napisana adaželja koja i danas postoji, a t o je da piše da će agrar kraja jula 2024. godine imati godišnji rast od 9,1 ili u lošijoj godini 6,1 odsto. Međutim, umesto da imamo obećani rast, mi sad imamo strategiju pada!  Jerf, u vremenu od 2014. pa do 2025. godine ukupan rast agrarne proizvodnej u Srboiji bio je samo 1,7 odsto. Ili godišnje tek 0,17 odsto. To se krije od naroda. Najveći uzroci su što su najviše žedne njive jer nema vode. Pa zato se i manje proizvodi i hrane. Pored toga nema dovoljno ni prirodnog đubriva jer nema goveda u selima, prazne su staje za tov goveda i obori za tov svinja. Znači loša agroekonomska politika, po uništavanju stočnog fonda, je jača od klasične svinjske kuge i afričke kuge zajedno.

Požari isuše!

Istraživanja pokazuju da će se ubuduće severni deo Evrope daviti u poplavama dok će se Mediteran i Balkan, na kome je i Srbija, u narednim godinama redovno suočavati sa požarima i jakim sušama koje će uništavati letinu i isušivati reke, upozoravaju domaći stručnjaci i svetski klimatolozi. Dakle, klimatske promene su definitivno nastupile. Od ovoga ne može da se spasemo, ali možemo samo da se adaptiramo na ove promene. Mediteran je definitivno najosetljiviji na klimatske promene. Kod nas su odavno počeli sve učestaliji požari, poplave, ali ono što defintivno treba da nas zabrine je da ove promene za nekoliko godina mogu da dovedu do isušivanja vodenih površina u Srbiji, kao što je to već slučaj u nekim mestima. Ukoliko se nastavi vrtoglavi rast temperatura, a bude sve manje padavina u svim godišnjim dobima, mnoge biljne i životinjske vrste će nestati. Dokaz tome je da 0,2 odsto stepeni po deceniji raste prosečna temperatura na Zemlji. Očekuje se da će 1,5 stepeni biti veća temperatura Zemlje 2040. godine u odnosu na početak veka.

Presušivanje vodenih površina stvara problem vodosnabdevanja povrtarskih kultura, što će biti veliki problem za poljoprivrednike. Topao vazduh nam stiže iz Afrike donosi nam paklene vrućine. U svim godišnjim dobima imamo sve manje padavina, a za sve ovo je jedini krivac čovek i njegova nebriga. To je istakao i Miroslav Tadić, na skupu organizovanom povodom “Izgradnje održivih prehrambenih sistema kroz inkluzivne lance vrednosti”. On je između ostalog rekao da nas narednih decenija, zbog suša, očekuju sve manji prinosi mnogih kultura, pre svega, kukuruza čak za 55 odsto, pšenice za 16 odsto i svih drugih poljoprivrednih useva. Lek postoji, a to znači da nauka mora ponuditi raniju setvu i zrenje svih useva. Ključni resurs za održavanje prinosa biće – voda! Znači u svetu će se voditi bitke za vodu, kao nekada za naftu! Ako budemo imali dve žetve, za šta su potrebni sistemi za navodnjavanje, to može da nadoknadi manje prinose.

Predviđa se smanjenje padavina u svim godišnjim dobima i širenje mediteranske klime prema severu i istoku, dok će pogođena područja postajati sve sušnija u vreme leta. Shodno tome očekuje se i povećanje broja toplih dana i noći, dok će toplotni talasi biti sve učestaliji. Regionalne proemene u Evropi uključuju i povećanje poplava u severnoj Evropi i hidroloških i poljoprivrednih suša u Mediteranu. Značajan doprinos svim tim problemima daje čovek svojom nebrigom, navodi se u izveštaju Međunarodnog panela za klimatske promet.

Za desetak godina u Srbiji zbog vrtoglavih klimatskih promena i sve većeg broja toplotnih talasa doći će do isušivanja vodenih površina i sve češćih požara, što će uticati na biljni i životinjski svet, ali posebno na poljoprivredu. Zato su nam potrebni sistemi za navodnjavanje, ali su se oni u Srbiji gradili samo u obećanjima. To govore poslednji podaci pada navodnjavanih površina. O tome najbolje pokazuju činjenice u brojkama, u izveštaju Republičkog zavoda za statistiku Srbije (RZ iz 2021. godine), gde se navodnjava tek oko 1,4 odsto površina. Odnosno da je u 2023. godini navodnavjano bilo samo nešto više od 47.529 hektara. To nas vaća na nivo od pre deceniju i po! 

A svaka vlast obećava kako će graditi nove sisteme na više stotina hiljada hektara. I sadašnja. Jelena Tanasković, 14 ministar u agraru od 2000. godine, kada je sela u fotelju odmah je obećala gradnju novih sistema na 103.000 hektara! Manje je obećala nego njeni prethodnici, ali sve su to bila i ostala obećanja vlasti data seljacima i narodu. Uglavnom, u predizbornim kampanjama, kako je to bilo i 2023. godine. Jer, od njih 15 koliko ih je sedelo od 2000. godine u toj fotelji, da je svake godine svako izgradio sisteme samo na po 10.000 hektara danas bi vodu imali na novih 150.000 hektara.

Ali, narode nisu smao lagale i obmanjivale sadašnje vlasti. Nekad davno, 1977. godine evo šta je prilikom otvaranja hidrosistema DTD, kada je voda u pitanju, narodu obećao tadašnji visoki funkcioner Jugoslavije Stane Dolanc. I to je ostalo obećanje pred izbore.

On je, na otovgaranju hidrosissema na brani kod Novog Bečeja, tada rekao: „Dunav-Tisa-Dunav’’ će u Srbiji, prvenstveno ovde u Vojvodini, da navodnjava 510.000 hektara i da odvodnjava milion hektara“.

I pored svakodnevnih obećanja vlasti da se grade sistemi za navodnjavanje u Srbiji, koji će povećati agrarnu proizvodnju to se još ne ostvaruje. Dokaz su podaci RZS. Planirano navodnjavanje od sistema D-T-D nikada nije funkcionisalo, dok je odvodnjavanje sa milion hektara prestalo da funkcioniše 2005. godine posle velikih polava u Vojvodini kada hidrosistem zbog velikih količina mulja nije mogao da primi suvišne vode.

Taj obećani kapacitet od 510.000 hektara nikada nije dostignut. Od blizu dva miliona hektara plodnih vojvođanskih njiva, prema podacima Javnog preduzeća „Vode Vojvodine“, pod sistemima za navodnjavanje je tek 70 hiljada hektara. Podaci Republičkog zavoda za statistiku, međutim, pokazuju da je prošle godine u čitavoj zemlji navodnjavano i manje od toga – ispod 53 hiljade hektara.

Obećanje za bolju budućnost u poljoprivedi!

Za 508.365 poljoprivrednh gazdinstava u Srbiji, što je za 10 odsto manje nego li pak 2018.godine, odnosno ta 1.150.653 lica ([to je 2,2 zaposlenih po porodičnom gazdinstvu), svake godine Akademijski odbor za poljoprivredu SANU, na svom tradicionalnom savetovanju u maju ili junu. pod nazivom ,,BUDUĆNOST POLJOPORIVEDE” ljudima iz ove olblasti lažno obećava bolji život. A, on je svake godine sve teži. Jer, proizvodnja hrane je sve manja, sve skuplja i sve manje se troši. Najbolji dokaz su brojke o rekordnim proizvodnjama, koje su bile pre tri, četiri decenije. Jer, je rerordna proizvodnja pšenice u Srbiji bila 1991. godine i to 3.736.503 tone, kukuruza 8.062.020 tona u 1984. godini, crnog luka 202.860 tona 1981. godine, kupusa i kelja 381.720 tona 1980. godine, belog luka 34.890 tona u 1984. godini, grožđa je 1969. godine bilo proizvedeno 748.530 tona, šljiva 866.540 tona 1969. godine je ubrano, sad daleke 1974. godine je u Srbiji bilo proizvedeno i 1.148.600 tona krompira, 101.030 tona pasulja, zatim 441.710 tona dinja i lubenica 1979. godine, pa 1977. godine smo jeli domaći paradajz i bilo ga je proizvedeno 244.960 tona…  

Vlast u Srbiji i danas na početku 2025. godine opet je dosledna u obećanjima: Svake godine svetliju budućnost, farmerima pomera –  u budućnost! Građani bi voleli da bar jednom bolјe žive ove nego naredne godine. Dosadilo im čekanje, odnosno, samo prazna obećanja od istorijskih promena. Jer, selјanima u Srbiji uvek se obećava bolјitak za sutra, oni ga čekaju već danas, a on nikada da stigne. I tako čekajući to obećano bolјe sutra, mnogi od njih odu sa ovog sveta. Jer je prosek starosti života žitelјa sela, koji obrađuju zemlјu, 60 godina!

https://www.makroekonomija.org/wp-content/uploads/%D0%91%D0%BE%D1%99%D0%B5-%D1%81%D1%83%D1%82%D1%80%D0%B0.png  Foto: Goran Mulić – Selјaci na njivama dugo čekaju bolјe sutra

Republika Srbija se i danas, kao i proteklih pola veka stalno nalazi u nezavršenim reformama. Za poslednjih pola veka, do 2000. godine i u bivšoj zajedničkoj državi Jugoslaviji bilo je 17 velikih reformi u gradskim centrima sa oko 65 granskih reformi privrede. Posle  2000. godine u Srbiji traje neprekidna reforma sa novim obećanjima, svih političkkih struktura, za svetliju budućnost. Po ocenama vladajućih garnitura Srbija se stalno nalazi na dobrom putu, kako to kažu vlasti, ali je boljitak, na sve dužem štapu. Kao kada se gleda spajanje neba i zemlјe, pa kada se približiš tom cilјu, on postaje sve dalјi.

U svojim istorijskiim obećanjima. ova sadašnja, poslednkja najnovija vlast, je opet dosledna: Svake godine svetliju budućnost pomera – u budućnost. Mada bi građani voleli da bar jednom bolјe žive ove nego naredne godine. Dosadilo im čekanje! I dok čekaju bolјitak istorijskih vrhunskih rezultata u svim oblastima. Odgovor je da je Srbija sve siromašnija, odnosno najsiromašnija zemlјa u bivšem YU regionu. Dokaz toga je da je ovaj režim uveo oko 800 dažbinu i da stalno daje obećanja za bolјi život, koji im je sve dalјi.

Put dobrovolјne propasti!

Obećanja bolјeg života u selima! Ta obećanja su još uvek – samo očekivanja! Rezultat su da radnici i oni koji žive na selu imaju nesiguran i neizvestan prekarni rad! Kada je reč o očekivanjima i čekanjima, pozivam se i na Ivu Andrića koji je pisao: ,,Zaraziti nekog čekanjem (što je danas, recimo, u čekanju bolјeg života na selu – primedba B.G.) predstavlјa i najsigurniji način vladanja nad njim, što znači učiniti i nepoketnim i bezopasnim, potpuno i zauvek.  I ta obmana čekanjam tvrđa je od svakog zatvora i jača od najjačih bukagija, jer se, sa mnogo sreće i veštine iz zatvora može pobeći i okova se čovek može osloboditi, alit e obmane – nikad ni doveka’’!

I tako prihvativši prećutno uslove života koji vam se postavlјaju, živite kako vladalac hoće, upravo i ne živite, nego strplјivo čekate, sve dok se sav vaš život, zajedno sa ovim što ste očekivali, ne pretvori u strplјenje i beskrajno čekanje, što znači da ste prihvatili taj rajinski način života.

A, to je isto što i put dobrovolјne propasti za sebe i svoje potomstvo. Da ne bi morali da vas sami ubijaju, zarazili su vas tim čekanjem, koje vas tim čekanjem održava u životu i polagano ubija!

Zaraza čekanjem, način vladanja!

Međutim, lјudi na selu i ne osećaju to svoje čekanje kao teret ni kao poniženje, jer su se i sami pretvorili u čekanje. To se najbolјe vidi po ruinama u 50.000 praznih kuća, bez vlasnika i 150.000 onih na kojima piše da trenutno u njima niko ne živi. Doduše od tih 200.000 praznih kuća za poslednje četiri godine, zahvalјujući akciji Ministarstva za brigu o selu Vlade Srbije, dobile su 3.520 vlasnika, smanjen je broj. Na osnovu te akcije kao da je osnovano jedno selo od 16.000 stanovnika.  Koliko je to najbolјe pređenje je sa današnjom Crnom Travom koja kao opština ima 1.500 sanovnkika. To znači da je osnovano deset takvih sela širom Srbije. 

Do sada se uglavnom odlazilo iz sela u grad. Ova akcija koju vodi Ministarstvo za brigu o selu, pokazala je i suprotne tokoke.l sad se sve više iz grada a odlazi na selo. Trećina onih koji su dobili kuće na selu  odlučilA je da promeni sredinu. Pa su iz gradA otišli u selo da žive. To je nešto novo i pozitivno uovoj akciji.  Jer, je 4.720 sela u Srbiji dobilo toliko novih stanovnika. Prema oceni Republičkgo zavdoa za satisitku, u Srbiji će do 2050. godine sa mape nestati oko 3.000 sela, Ovo štoi radi MBS i ministar Milan Krkobabić, jedna je od retkih je akcija u Srbiji koja se vodi ka spasavanju sela Srbije. A, spasavanej sela Srbiej znači i spasavnesj države! Zahvalјujući državi koja je posle njihove odluke da hoće da žive u selima, kupila i poklonila im je toliko kuća. To su sve lјudi prosečno stari oko tri decenije i rešili da se odvoje od roditelјa te da odu na selo i reše stambeni problem pre 45 godine života.

Problem je veliki, puno je onih koji se javlјajiuu na konkurs, a nedovolјno novca da se process ubrza. Jer, ovim tempomk tfajaće pola veka! To je šansa da beskućnici do 45 godineh života odu na selo  reše najveći životni problem.Da dobiju svoj krov nad glavom. Ali, njima je tamo potreban i posao…Dakle, brzina rešavanja problema  zavisiće od toga koliko se ozbilјno shvati da bez sekla nema ni države! A, od toga opet zavisi  brzina dotoka namenskog novca novca za odlazak, sve češće,  u grada u selo što se sad dešava,. Jaewr, od 3.520 dodlejenih kuač u 2024. Godien na selima, čak trećna žielja se oidlčučola da iz grada ode usleo. To se do sada niej dešavalo. Do sadqa su seobe bile semo iz sela u grad. Ovo su novi procesi! A, po onim kako se to radi, to je proces koji će trajati pola veka! To su zadaci za sadašnje, ali i sv buduće vlade!

To je dobra akcija MBS jer je osnovano i 1.100 novih zadruga. Ali, da bi te zadruge radile od njive do trapeze, potrebna im je i prerađivačka industrija. A,  nje nema jer je u plјačkaškoj privatizaciji, obavlјenoj uz pomoć države posle demokratskih promena nakon 2000. godine, i ona privatizovana. 

Misija na delu

 „Sela Srbije čekaju mlade lјude. Samo sa njima imaju šansu da opstanu“, kaže ministar za brigu o selu Milan Krkobabić, povodom sumiranja rezultata rada Ministarstva u 2024. godini i dodao: „Ovo što radimo je misija na delu, počelo je i uzelo maha osamostalјivanje mladih lјudi. To nije kampanja, to je dugoročno strateško opredelјenje Republike Srbije, od posebnog značaja za očuvanje nacionalnih i državnih interesa“, izričit je Krkobabić. „Pravi primer su tih 16.000 žena, muškaraca i dece, ti mladi lјudi koji su stekli svoje nove domove, uselјavajući se u 3.520 kuća u selima širom Srbije. Sad se ponovo u seloiam čuije, igra i plač dece oni koji odlaze u selo da đžovie taže da se tamo gradi ili obnavlja dom kulture da se gradi porodilište“, poručio je Krkobabić.

Predstavlјeni su  svi programi ovog Ministarstva, realizovani u čak 153 lokalne samouprave u Srbiji, od ukupno 174. Program naselјavanja napuštenih sesokih kuća, svojevrsna „lična karta“ ovog Ministarstva, odavno je premašio sva očekivanja. Samo je 2024. godine oživelo 870 napuštenih seoskih kuća širom Srbije. 

U ime njih, prisutnima se obratila Mina Vujanović, koja se sa porodicom iz Beograda nedavno preselila u selo Brajkovići kod Kosjerića. „Zahvalјujući ovom programu, ostvarili smo naš san, stekli krov nad glavom, a sada je sve lakše. Suprug je automehaničar, a ja sam pokrenula svoj biznis, pravim heklane torbe. Nameravamo da uzgajamo koze, imamo velike planove, ali sve to ne bismo mogli bez ovog programa i pomoći države. Deca će odrastati u zdravoj sredini, a tamo nam je sve blizu- škola, vrtić, dom zdravlјa…“

Slično priča i Dragana Janjin, koja se sa svojom porodicom preselila iz Novog Sada gde su živeli kao podstanari u Đurđevo, u opštini Žabalј. Danas planriaju da se bave uzgojem pilića u okviru svog imanja, koje su uredili  prema svojim potrebama. 

Tu misiju odlazak iz grada u selo uspešno sprovodi MBS. Vojvodina i sela u njoj su najprivlačnija. To je i mesto Đurđevo, prema podacima Wikipendije,  u Vojvododini između Novog Sada I Zrenjanina, u opštini Žabalј. Prema popisu iz ,2011. godine u njemu je  bilo je 5092 stanovnika. Relјef đurđevačkog atara je prilično ravničarski. 

U setvenoj strukturi vodeće mesto zauzimima kukuruz i pšenica. Pored svega toga Đurđevčane najčešće spominju po tomelubenicamašto je  najbolјi dokaz kvaliteta i tradicije, a to je lubenica. Tu je i Lovište Lovačkog društva „Zec“. Ono zahvata površinu od 8.033 hektara sa više sorti useva. Udalјeno je 25 km od Novog Sada.

Mini busevi domovi kulture

Čak 500 sela u Srbiji nema asfaltnu vezu sa svetom. Seoskom stanovništvu značajno je olakšao život besplatan prevoz minibusevima u Srbiji. U 2024. godin dodelјeno je još 17 vozila, čime je njihov ukupan broj od početak programa  – 78. Vozila su otišla i u četiri opštine na Kosovu i Metohiji.

Posle uspešno realizovanog programa „500 zadruga u 500 sela“, sa istim cilјem osnaživanja privrednih aktivnosti u selima, ove godine pokrenut je Program podrške razvoju privrednih aktivnosti. Mladi koji dobiju kuću, sada dobijaju priliku da u svojim selima razviju posao. Novac za preduzetnike dodelјen je u 14 opština, koje će ga rasporediti vrednim zanatlijama i malim privrednicima sa svijih teritorija. Očekuje se da oko 50 prvih preduzetnika već početkom godine krene u realizaciju svojih biznisa.

Jednako kao i žitelјima gradova, i stanovništvu na selu je potrebno mesto na kom će se okuplјati, družiti, obeležavati važne datume, organizovati kulturne i sportske događaje. Zato je još jedan novi program Ministarstva za brigu o selu – dodela novca za obnovu Seoskih domova imao veliki odjek i podjednako interesovanje lokalnih samouprava. Novac je dodelјen i uskoro počinje obnova 19 Seoskih domova, i to odjednom. To su Domovi kulture ili Zadružni domovi u selima širom Srbije. Ponovo će to biti mesta gde pulsira život, mesta gde će se okupiti mladi, ali i najstariji.

I u 2024. godini širom Srbije realizovani su Miholјski susreti sela, manifestacija koju je osmislio i zajedno sa pesnikom Ljubivojem Ršumovićem utemlјio ministar Krkobabić. I 2024. godine godine od juna do decembra ova manifestacija okupila je oko 250.000 učesnika, iz 1.500 sela u 113 opština širom Srbije. Svečanost u Palati Srbija upotpunile su boje i ukusi iz raznih krajeva Srbije.  Gosti iz metropole naivnog slikarstva, sela Kovačice priredili su malu izložbu naive, vredne članice Udruženja žena “Šimanovčanke” prikazale su radionicu tkanja, veza i heklanja, a domaćice iz Ade najslađi deo Miholјskih sureta uz tradicionalne ukuse Vojvodine. 

Potreban novi koncept polјoprivrede

Da bi se sve  to obavilo uspešno potreban je novi koncept agrarne politike Srbije. Alki, njega moraju sprovoditi u praksi i novi ljudi.  Ako se on uvede i sprovede u delo, onda će ukupan prihod u agraru Srbije na 3,26 miliona hektar koji se obrađuju, prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, umesto današnjih najviše do šest miliona evra godišnje, da se poveća za nekoliko puta. Odnosno današnji prihod po hektaru je samo 1.200 evra godišnje! Tek u tom sliučaju prihod po hektaru ima šansu da se će za pola decenije bude 5.000 eva, pa zatim za isto toliko vremena da stigne i na 10.000. Jer, u Holandiji već danas je to 25.000 evra po hektaru, a u Danskoj dobar deo vlasnika ostaruje i 37.000 evra po hektaru. Ukoliko se ne bude tako radilo, bolјi život u agraru će da se čeka još šest pet – decenija!

Dakle, sve ovo govori da je zaraza čekanjem, najsigurniji način vladanja nad njim!

Jer, sve što jeste i što znate, umete i možete, stavlјeno je u službu tog čekanja bez kraja i bez ikakvog izgleda na ostvarenje. Jednima vek prođe u mučnom i uzaludnom čekanju, a drugi bez imalo čekanja dobiju sve što žele i čemu se ni ne nadaju!

Ali, i pored nadanja, izgleda da nije došao kraj čekanju svim tim lјudima na selu, a to je oko 40 odsto stanovništva Srbije. Po dosadašnjim dogovorima sa vlastima nakon protesta na ulicama, taj proces će trajati još dosta vremena, najmanje još pola veka, da se stanje popravi.

Selјanima u Srbiji uvek se obećava bolјitak za sutra, ali, oni ga čekaju danas, a on nikad da stigne! I tako čekajući to obećano bolјe sutra, mnogi od njih odu sa ovog sveta, jer je prosek starosti života žitelјa, koji obrađuju zemlјu, veći od 60 godina! 

                                         (Autor je analitičar i publicista)