Most između nauke i prakse
Od 27. do 30. januara 2025. godine na Zlatiboru će biti održano 59. Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije i 5. Savetovanje agronoma Srbije i Republike Srpske, jedan od najvažnijih događaja u srpskom agraru.Tokom savtovanja biće održanp osam panela u kojima će učestvovati više od 30 panelista. Na savetoanju će prisustvovati više od 500 gostiju
Savetovanje organizuje Institut za ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada, koji već više od pola veka okuplja stručnjake i poljoprivrednike radi razmene znanja, iskustava i ideja. Tokom programa, učesnici će imati priliku da prisustvuju bogatom sadržaju predavanja, diskusija i prezentacija koje obuhvataju aktuelne teme iz oblasti agrarne proizvodnje, savremene tehnologije i inovacije. Ovo je prilika za poljoprivrednike, istraživače i agronome da steknu nova saznanja koja mogu da unaprede njihov rad, uz razmenu iskustava s kolegama iz zemlje i regiona.
Dodatnu dimenziju ovogodišnjem savetovanju daje i Peto Savetovanje agronoma Srbije i Republike Srpske, koje će biti održano u okviru istog termina. Ovaj događaj ima poseban značaj za jačanje saradnje između stručnjaka iz Srbije i Republike Srpske, omogućavajući razmenu znanja i primere dobre prakse u cilju unapređenja poljoprivredne proizvodnje na širem prostoru.
Savetovanje na Zlatiboru svake godine privuče veliki broj učesnika zahvaljujući kvalitetu programa, ali i inspirativnoj lokaciji. Zlatibor, poznat po svojim prirodnim lepotama i gostoprimstvu, pružiće učesnicima ne samo priliku za stručno usavršavanje već i za odmor i uživanje u autentičnom ambijentu jedne od najlepših planina Srbije.
Foto: Goran Mulić – Tradicionalnom 58. savetovanju na Zlatibvoru prisustvovalo je više stotina učesnika i gostiju!
Na prošlogodišnjem 58. savetovanju održanom 2024. godine, akcenat je bio stavljen na važnost setve deklarisanog semena, uz jasnu poruku da kvalitetno seme nema alternativu. Istaknuto je da upotreba sertifikovanog semena direktno utiče na povećanje prinosa i sigurnost u poljoprivrednoj proizvodnji, čineći ovu temu i dalje relevantnom za sve učesnike u agrarnom sektoru.
Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije već decenijama predstavlja most između nauke i prakse, osiguravajući kontinuitet u prenošenju znanja i uvođenju inovacija. Ovo je prilika koju ne treba propustiti, posebno za one koji žele da prate aktuelne trendove u poljoprivredi i doprinesu unapređenju proizvodnje.
Od poljoprivredne stgankic edo naučnog instituta
Novosadski naučni Institut za ratarstvo i povrtarstvo osnovan je 1938. godine Odlukom Ministarstva poljoprivrede Kraljevine ratarstvo i povrtarstvo, Novi Sad počeo je sa radom kao Poljoprivredna ogledna i kontrolna stanica. Stanica je bila locirana u zgradi sagrađenoj 1938 godine, gde je ostalo sedište Instituta do današnjeg dana. Od 27. januara do 30. januara 2025. godine ustanova organizuje 59. tradicionalno savetovanje agronoma i poljoprivrednika. Ove skupove do sada je pratilo više od 38.000 učesnika. Skup će se i ove 2025. godine tradicionalno održati u hotelu ,,Palisad’’ na Zlatiboru. Očekuje se prisustvo više od 500 učesnika iz zemlje i sveta. ,,Uz više decenija postojanja, bogatstvo ove ustanove je i to što u njemu znanja primenjuje više od 100 doktora nauka, kao više stotina visokoobrazovanih stručnjaka.
,,U institutu je do sada stvoreno više od 2.500 sorti i hibrida raznih poljoprivrednih kultura. Institut svoje znanje i proizvode plasira u 33 zemlje’’,kaže prof dr Dragana Latković, v.d. direktora Instituta za ratarstvo i povrtarstvo u Novom Sadu. Studentima uvek govorim: Ako želite da naučite nešto o kukuurzu, idite u Ameriku, ako hoćete da naučite o šećernoj repi – idite u Nemačku, ako želite da učiite o ječmu – putujte u Kanadu, a ko želi da uči o suncokretu ostanite u Srbiji, odnosno u Novom Sadu. Jer, suncokret je Zaštini znak Novosadskog instituta. Svaki sedmi suncokret koji se gaji u svetu delo je ljudi iz ove ustanove.
Usevi, odnosno semena i hibridi, stvoreni u ovom institutu gaje se na više od 25 miliona hektara u svetu i donose rod veći od 31 miliona tona. Sve to potiče iz Novog Sada. Značajna tema i ove godine biće posvećena klimatsmkim promenama i organskoj proizvodnji u Srbiji. Mi sa zadovoljstovm izlazimo u susret u ovoj proizvodnji, kaže višegodoišnji rukovodiloac u ovoj naučnoj ustanovi, prof. dr Jegor Miladinović. Primena metoda organske proizvodnje u Srbiji počela je mnogo pre donošenja zakonodavnog okvira. Organska proizvodnja je počela razvoj u južnoj Srbiji u okolini Blaca 1989. godine, zahvaljujući poslovnoj inicijativi kompanije Den Juro koja je rezultirala izvozom prvog kontigenta organskog voća iz Srbije 1990. godine. Razvoj nevladinog sektora organske proizvodnje u Srbiji započeo je 1990. godine osnivanjem udruženja ,,Terras’’ u Subotici. U vreme Savezne Republike Jugoslavije donet je i prvi Zakon o organskoj proizvodnji u Srbiji. Površine koje su uklјučene u organsku bilјnu proizvodn u Srbiji danas iznose oko 24.000 hektara. Ovom proizvodnjom u Srbiji se bavi oko 7.000 proizvođača. Nova Strategija EU postavila je vrlo visok cilj da do 2030. godine najmanje 25 odsto poljoprivrednog zemljišta treba koristiti za ovakav, organski način proizvodnje.
Kada je današnji institut osnovan, tokom 1938. godine izvedeni su instalacioni radovi na uvođenju struje, telefona i grejanja, čime je građevinski objekat Stanice u Ulici Cara Nikolaja br. 26 (danas Ulici Maksima Gorkog 30) završen. Koladirajuća komisija Kraljevske banske uprave je zgradu Stanice „Ustupnim pismom“ predala upravi Poljoprivredne ogledne i kontrolne stanice u Novom Sada dana 18.10.1938. godine.
Tokom 80 godina postojanja, Institut je menjao status i organizaciju sa razvojem društvenih odnosa u kojima je delovao. Tako je vremenom Institut menjao naziv i osnivača, pa je od Poljoprivredne ogledne i kontrolne stanice (1938–1941) do danas imao različite osnivače i nazive. U periodu do početka Drugog svetskog rata 1941. godine bio je u nadležnosti Ministarstva poljoprivrede Kraljevine Jugoslavije, a za vreme okupacije tokom Drugog svetskog rata područje Bačke je pripojeno Kraljevini Mađarskoj, pa je Poljoprivredna stanica ušla u sastav Poljoprivrednog instituta u Segedinu kao njegovo odeljenje.
Po završetku Drugog svetskgo rata 1946 odlukom Predsedništva Glavnog izvršnog odbora AP Vojvodine, u maju Poljoprivredna stanica je prerasla u Pokrajinski zavod za poljoprivredna istraživanja. Zavod je imao karakter državnog organa koji se finansira iz budžeta, kao i svi državni organi. Međutim, status ustanove sa samostalnim finansiranjem Institut je stekao već 1954. godine, te je iste godine preimenovan u Zavod za poljoprivredna istraživanja. Uredbom Izvršnog veća Republike Srbije od 1959. godine, Zavod je reorganizovan, a naziv promenjen u Institut za ratarstvo. U skladu sa promenama u organizaciji Narodne Republike Srbije, Uredbom Izvršnog veća Narodne skupštine Republike Srbije, prava i dužnosti osnivača Instituta preneta su sa Republike na AP Vojvodinu 1961. godine. Tada Institut dobija i novi naziv – Institut za poljoprivredna istraživanja. Tokom 1975. godine na inicijativu političkih struktura SAP Vojvodine, pokrenuti su integracioni procesi s ciljem da se u sastavu Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu objedine sve naučnoistraživačke organizacije iz oblasti poljoprivrede i šumarstva u Novom Sadu i okolini, pa je tako iste godine Institut za poljoprivredna istraživanja prestao da postoji kao samostalna naučna ustanova i integrisan je sa Poljoprivrednim fakultetom. Tako je od 1976. godine novi naziv glasio OOUR Institut za ratarstvo i povrtarstvo, odnosno OOUR Naučno-obrazovni institut za ratarstvo i povrtarstvo od 1986. do 1994. godine, kada je Vlada Republike Srbije svojom odlukom dala saglasnost da se OOUR Naučno-obrazovni institut za ratarstvo i povrtarstvo izdvoji iz sastava Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu. Istom odlukom Republika Srbija je preuzela osnivačka prava prema Institutu. U 1995. godini promenjen je naziv u Naučni institut za ratarstvo i povrtarstvo. Tokom 2006. godine akreditovan je kao istraživačko-razvojni institut, i 2007. godine menja naziv u Institut za ratarstvo i povrtarstvo, pod kojim nazivom posluje i danas. U maju 2018. godine, Institut je akreditovan kao institut od nacionalnog značaja za Republiku Srbiju, zasluženo stekavši status upravo zbog svog uspešnog rada i vrhunskih rezultata implementiranih u poljoprivrednu praksu tokom 80 godina postojanja, zbog čega je postao i značajno ime u svetskoj nauci.
Osnovna i primenjena istraživanja, koja su osnovna delatnost Instituta, usmerena su na stvaranje sorti i hibrida ratarskih, povrtarskih, kao i velikog broja krmnih, industrijskih, lekovitih i začinskih biljaka. S tim u vezi, primarne aktivnosti Instituta sprovode se u okviru pet odeljenja, tri laboratorije i 12 uslužnih jedinica.
Odeljenja:
- Odeljenje za strna žita
- Odeljenje za kukuruz
- Odeljenje za leguminoze
- Odeljenje za suncokret
- Odeljenje za povrtarske i alternativne biljne vrste
Laboratorije:
- Laboratorija za zemljište i agroekologiju
- Laboratorija za ispitivanje semena
- Laboratorija za biotehnologiju
Institut sprovodi istraživanja u okviru oblasti biotehničkih nauka, kao što su genetika i oplemenjivanje, semenarstvo, mikrobiologija, fiziologija i biohemija, agrohemija, melioracija zemljišta, fitopatologija, entomologija, fitofarmacija i toksikologija… Institut poseduje certifikate nemačke certifikacione kuće TÜV SÜD za standarde ISO 9001:2015 i ISO 14001:2015. Jednom godišnje se eksterno proveravaju usaglašenost i funkcionisanje oba sistema. Primena ovih međunarodnih standarda u Institutu je duga više deceniju i po… Jasno je da su zaposleni u ovoj ustanovi među prvima u Srbiji shvatili neophodnost njihove implementacije. Pored toga, dve laboratorije Instituta (Laboratorija za ispitivanje semena i Laboratorija za zemljište i agroekologiju) su usaglašene sa zahtevima standarda ISO 17025 na osnovu čega se poseduju akreditacije od strane ATS (Akreditaciono telo Srbije), a Laboratorija za ispitivanje semena je svoj rad takođe usaglasila sa zahtevima ISTA (International Seed Testing Association) standarda čiji certifikat poseduje.
Kao državna ustanova u nadležnosti Ministarstva prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Vlade Republike Srbije, Institut realizuje brojne naučne projekte koje finansira država, a istovremeno učestvuje i u međunarodnim naučnim projektima. Ukupan broj nacionalnih projekata na kojima je Institut uzeo učešće ili bio nosilac od svog nastanka veći je od 200, a zavidan je i broj međunarodnih projekata gde je Institut bio učesnik ili nosilac, koji iznosi više od 100 projekata. Rezultati svih ovih projekata predstavljaju značajan doprinos svetskoj bazi naučnog znanja i unapređenju proizvodnje ratarskih i povrtarskih vrsta na nacionalnom, ali i na svetskom nivou.
Foto: Arhiva Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, pogoni na Rimskim šančevima u Novom Sadu
Oplemenjivanje biljaka
Od osnivanja do danas, Institut posvećuje veliku pažnju oplemenjivanju biljaka. U ovoj oblasti, Institut je postao vodeća institucija u zemlji, ali je dobio i međunarodnu reputaciju. Tokom više od 85 godina postojanja, oplemenjivači Instituta stvorili oko 2.500 sorti i hibrida, od čega je više od 1.000 registrovano i gaji se i u inostranstvu. Široka lepeza i uspeh oplemenjivačkog rada ilustrovani su činjenicom da više od 1.500 sorti i hibrida uključuje preko 50 biljnih vrsta. Institutske sorte i hibridi registrovani su i gaje se u preko 30 zemalja sveta, uključujući Ukrajinu, Rusiju, Rumuniju, Bugarsku, Mađarsku, Slovačku, Iran, Argentinu, Francusku, Indiju, Kazahstan, Nemačku, Kinu, Moldaviju, Češku, Tursku, Grčku, Kanadu, Maroko, Bosnu i Hercegovinu i mnoge druge.
U oplemenjivanju akcenat se stavlja na postizanje visokih prinosa, vrhunskog kvaliteta, kao i na otpornost prema abiotičkim i biotičkim stresovima. Ne zanemaruju se ni sorte i hibridi za posebne namene. Pored oplemenjivanja, Institut razvija i tehnologiju gajenja sopstvenog sortimenta. Rezultati naučnih istraživanja se prenose u praksu na više načina: preko semena, kroz tehnologiju obrade zemljišta, tehnologiju gajenja pojedinih sorti i hibrida i njihovu zaštitu od bolesti, štetočina i korova.
Pored naučnoistraživačkog rada, Institut ima veoma razvijenu izdavačku delatnost koja se ogleda u izdavanju naučnih časopisa, knjiga i monografija, a ranije i stručnih dela, udžbenika i praktikuma. Naučna produkcija Instituta obuhvata više od 10.000 rezultata. Istraživači Instituta publikuju rezultate svog naučnog rada u mnogobrojnim nacionalnim i međunarodnim časopisima čime se vidljivost istraživačkih grupa, a i čitavog Instituta, značajno povećava u naučnim krugovima. Institut je trenutno izdavač dva nacionalna časopisa: Ratarstvo i povrtarstvo i Alternative Crops and Cultivation Practices. Pored časopisa koje izdaje, Institut je takođe suizdavač međunarodnog časopisa Genetika, nacionalnog časopisa Selekcija i semenarstvo i sponzor međunarodnog časopisa Legume Perspectives.
Tradcionalni eminar agronoma, danas Savetovanje agronoma i poljoprivrednika Srbije, u organizaciji Instituta predstavlja formu saradnje nauke i prakse za stručnjake iz ratarstva i povrtarstva, odnosno jedan je od oblika prenošenja naučnih dostignuća u proizvodnju. Održava se svake godine počevši od 1967. godine do danas, u periodu van poljoprivredne sezone, tokom zime, i predstavlja školu za permanentno inoviranje i proširivanje znanja, ne samo za stručnjake iz neposredne proizvodnje, nego i iz poljoprivrednih stanica, stručnih službi i naučnih i obrazovnih ustanova. Dužina Savetovanja je varirala u rasponu od tri do 12 dana, a u pojedinim godinama je broj učesnika prelazio 1.350! Na ukupnom broju do danas održanih Savetovanja prisustvovalo je više od 38.000 učesnika.
Institut, ustanova svetskog glasa!
Razvoj nauke i tehnologije u poslednjem veku toliko je intenziviran da se ne može zamisliti uspešan kolektiv koji nema razvijenu međunarodnu saradnju. Institut je tokom dosadašnjeg postojanja i rada imao veoma bogatu i raznovrsnu saradnju na pomenutom nivou. Tako je Institut potpisao memorandume o razumevanju sa institucijama iz različitih zemalja, kao što su Kina, Tajland, Rusija, Ekvador, Bugarska, SAD, Kazahstan, Iran i dr. Institut je takođe potpisao i ugovore o naučno-tehničkoj saradnji sa velikim brojem institucija u inostranstvu, a neke od njih su iz Kine, Rusije, Mađarske, Izraela, Belorusije itd. Međunarodna saradnja se odvijala na polju nauke, obrazovanja i poslovanja. Međunarodna naučna saradnja ostvarena je i boravkom na usavršavanju i postdoktorskim studijama velikog broja istraživača Instituta u vodećim naučnim institutima širom sveta, te članstvom istraživača Instituta u međunarodnim naučnim i stručnim organizacijama.
Stalni napredak i razvoj Instituta u oblasti semenarstva nametnuo je potrebu za izgradnjom jednog savremenog i dobro opremljenog doradnog centra, koji ima kapacitet prilagođen sopstvenim potrebama. Smatralo se da bi Institut, kao lider u proizvodnji semena na ovim prostorima, morao da ima potpunu kontrolu dorade semena, ovog inače važnog i po mnogima ključnog segmenta semenarstva. Izgradnja sopstvenog doradnog centra omogućila je proizvodnju semena visokog kvaliteta, blagovremeno dorađenog po čemu je Institut postao prepoznatljiv i time stekao određenu prednost na tržištu semena. Institut i radnici Instituta dobitnici su mnoštva značajnih nagrada za dostignuća i doprinose poboljšanju poljoprivrede, obrazovanja, međunarodne saradnje i ekonomije naše zemlje, kao što su Nagrada oslobođenja Vojvodine (1972), Nagrada AVNOJ-a (1979), Oktobarska nagrada Novog Sada (1979) i Ukaz predsednika Republike Srbije – Sretenjski orden III stepena za naročite zasluge i međunarodno priznate rezultate u primeni naučnih metoda i unapređenju poljoprivredne proizvodnje (2015). Tu su i mnoga priznanja na svetskom nivou koja su dodeljena istažiačima ove svetske ustanove.
51. Simpozijum AgroTeh PP od 27. do 30. januara
Na Zlatiboru će od 27. do 30. Januara 2025. godine biti održan i 51. Simpozijum Agro-Tehnika-Precizna Poljoprivreda (AgroTeh PP) u organizaciji Departmana za poljoprivrednu tehniku novosadskog Poljoprivrednog fakulteta, Nacionalnog naučnog društva za poljoprivrednu tehniku i preciznu poljoprivredu, uz saradnju sa Zadružnim savezom Vojvodine, Poslovnim udruženjem uvoznika i izvoznika poljoprivredne mehanizacije, kao i Poljoprivrednicima nove generacije. Teme simpozijuma pokrivaju širok spektar oblasti, uključujući agrotehniku, poljoprivrednu tehniku, agrotehnologiju, preciznu poljoprivredu, semenarstvo, zaštitu bilja, zadrugarstvo i mnoge druge teme važne za budućnost poljoprivredne proizvodnje u Srbiji.