- Klimatske promene Srbiji kroje finansije. Ako je suditi po najavama stručnjaka, ovogodišnji BDP u Srbiji mogao bi da zavisi od neba i da ono ugrozi optimistične najave o njegovom rastu. Jer, zboig protesta blokadera odn je već smanjen sa četiri na tri odsto u tekućoj godini. To će zbog uticaja suše na poljoprivredu, koja će smanjiti prinose od 30 pa čak i 50 odsto za određene kulture. To praktično znači da zbog klimatskih promena, koje su uslovile ekstremne suše i padavine, trend ekonomskih gubitaka se nastavlja. Da on ni do sada nije mali pokazuju i podaci po kojima je materijalna šteta izazvana vremenskim uslovima, u periodu od 2001. do 2020. godine,bila oko sedam milijardi evra;
- Klima se i te kako menja – Srbija postaje sve toplija, i to brže od globalnog proseka. Stoga ono što se nekad nazivalo ,,ekstremnim’’, postaje – naša normala!
- U 2024. godini, agrarni izvoz Srbije bio je 5,14 milijardi evra, 9,5 odsto više u odnosu na 2023. godinu, a uvezeno je poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrednosti od 3,94 milijarde evra, čime je suficit iznosio 1,2 milijarde evra. I u prva tri meseca 2025.godine ostvaren je trgovinski suficit od 248,6 miliona evra. Naša hrana ima svoje mesto na zahtevnim stranim tržištima, a rast izvoza ukazuje na pojačanu potražnju za proizvodima domaćeg porekla“, rekao je ministar.Srbija, kako se navodi, najveći deo trgovinske razmene ostvaruje sa zemljama Evropske unije!
Branislav GULAN
Šteta od suše se broji milijardama!
Od demokratskih promena 2000. godine do sada, 2025. godine Srbiju je bilo zahvatilo osam suša! Dakle, u 2025. godini, ovo je deveta suša za poslednjih četvrt veka. Država zbog nedostatka novca, nijedne godine sušu nije proglasila elementarnom nepogodom. Procene pokazuju da je šteta u agraru tih osam suša bila oko 9,5 milijarid dinara. Više od 70 odsto šteta nastale su usled suša i visokih temperatura izazvanih promenom klime i ekstremnim vremenskim događajima. Iako su gubici povezani sa ovim sušama bili značajni, odgovori Vlade su uglavnom bili reaktivni i ad hoc, nakon završetka sušnih perioda. Sve ovo ukazuje na činjenicu da i klimatske promene Srbiji kroje finansije!
Suša je za vreme osam sušnih godina poljoprivredi nanela štete od oko 9,5 milijardi evra! Siromašna država nije imala para da suše proglasi za elementarne nepogode!
Ako se prevede na jezik novca, to je onda oko 9,5 milijardi milijardi, šteta nastalih samo zbog osam suša. To ne treba da čudi jer podaci pokazuju da jr zbog klimatskih promena, odnosno globalnog zagrevanja, temperatura na celoj planeti porasla je za preko jedan, a u Srbiji za čak dva stepena, ako se posmatra period od 1951. godine. Drugim rečima, Srbija se više i brže zagreje od svetskog proseka, a temperaturni rekordi oboreni tokom ovog leta navode na razmišljanje da su realne procene da umanjeni prinosi od poljoprivrede, čiji će efekti biti vidljiviji u trećem kvartalu, mogu da utiču i na ovogodišnji BDP.
Uostalom, u drugom tromesečju, realni pad bruto dodate vrednosti od 4,1 posto zabeležen je u sektoru poljoprivrede, šumarstva i ribarstva. Deo takvog trenda se odrazio i na BDP u drugom kvartalu, koji je po preliminarnoj oceni RZS iznosio 4,2 odsto, što je manje u poređenju sa prvim tromesečjem kada je zabeležen rast od 4,7 posto.
Najsušniji jun od postojanja merenja!
I još se poljoprivredncii nisu oporavaili od suše u 2024. godini stiže ih nova nevolja prazne kase. Jer, jun mesec je iza nas, koji je najsušniji i najtopliji u istoriji merenja u Srbiji. Jer, tokom juna 2025. godine nijeda kap kiše nije pala u Valjevu, Kragujevcu, Negotinu, Požegi, Kraljevu, Ćupriji, Leskovcu i Kuršmliji. Ali, čak i tamo gde je bilo padavina, one su bile dramatično manje u odnosu na normalu. I Republički hidrometeorološki zavod(RHMZ) je potvdio da je iza nas najsušniji jun od postojanja merenja. Dakle to je bio najslikovitiji mesec– ove godine sa nikla mrrenja od nula milimetara padavina širom zemlje. Inače, do sadadje uvek jun bio tipično najkišovitiji mesec u Srbiji tokom kojeg je padalo 12-13 odsto ukuipnih godišnjih padavina, odnosno oko jedne osmine. Mesečna suma padavina u Srbiji kreće se u opsegu od 60 do120 milimetar ana vod, kaže za javnost prof dr Ana Vuković Vimić, iz Poljoprivrendog fakulteta u Zemunu.
Ovakvo stanje potvrđuje i činjenica da tokom juna 2025. godine na ukupno osam meteoroloških stanica u Valjevu, Kraguejvcu, Negotinu, Požegi, Kraljevu, Ćupriji, Leskovcu i Kuršumliji nije izmerena ni jedna jedina kap kiše. Drugim rečima, junske padavine na više stanica širom zemlje iznosile su nula milimetara, odnosno litara po kadratnom metru! Odmah se postavlja i pitanje zašto je jun od kog su se očekivale kiše, zaradio neslavnu titulu najsušnije ikada za zabeleženog u Srbiji. Stručnjak Poljoprivrednog fakulteta Ana Vuković Vimić, kaže da je usled klimatskih promena, povećana klimatska varijabilnost. To znači da period od juna do avgusta postaje sušniji, a kimatski maksimum padavina pomera se ka ranijim mesecima. Iako iz godine u godinu mogu postojati veće ili manej razlike, tendencija je takva da je jun sve sušniji, zajedno sa julom i avgustom. E tih sedam od 10 najsušnijih meseci jun od 1951.do 2025.godine desili su se od od 2000. godine naovamo, s tim što je ovaj apsolutno rekordan uz manjak padavina od skoro 80 milimetara u odnosu na normal 1991. do 2020.godine.
,,Ne smemo nikako zaboraviti ni proizvodnju hrane’’, kaže Ana Vuković Vimić za javnost. Ovako jake suše zahvataju skoro sve grane poljoprivrede sa izuzetkom proizvodnje u zatvorenom gde se obavlja i navodnjavanje. Ali, i tu je upitno koliko je voda dosti\na i da li je sistem za navodnjavanje održiv. Sad je u najvećoj opasnosti kukuruz, ali nisu pošteđeni ni soja, ni šećerna repa i druge kulture. Ugroženost voćarsvta zavisi od lokacije, vrste i opremljenosti voćnjaka sistemima za navodnjavanje.
Unajnaseljenijim gradovima, Beogradu, Novom Sadu i Nišu, kiša nije padala sve do samog kraja meseca, tačnije do 26. juna. Dakle, tokom 29 od ukupno 30 junskih dana, nije bilo padavavina u ova tri grada. Kako pokazuje analiza koju je uradio Igor Simić sa Instititua za fiziku u Beogradu, ovakav niz predstavlja klimatski događaj koji se dešava jednom u 872 godine – pod pretpostavkom da se klimtaski obrasci ne menjaju.
Međutim, klima se i te kako menja – Srbija postaje sve toplija, i to brže od globalnog proseka. Stoga ono što se nekad nazivalo ,,ekstremnim’’, postaje – naša normal!
Analitičari kažu da je izvesno da će poljoprivreda trpeti posledice i ovogodišnje suše i da će se to verovatno odraziti i na BDP. Taj pad biće urađen u izraženoj dvostrukoj obrojci štete. Naravno, ako se ne progalsi elementarna nepogoda.A, sudeći po dosadašnjem radu i iskustvima – neće, biti proglašen elementarnom nepogodom! Jer, recimo, 2017. godina kada je šteta bila oko 1,5 milijardi evra, ili trećina proizvodnje nije bila nepogoda. Proizuvođači su tad tražili da se proglasi elementarna nepogoda.Vlasti, siromašne države Srbije, to nisu prihvatitle, već su odlučile da proglase da je pad proizvodnje u agraru te godine bio 11,2 odsto! – Zato će i procene procene štete u 2024. godini biti prikazane sa dvostrukom brojkom. Prvi deo godine bio je povoljniji, pre svega, za kulture koje su sejane u jesen prošle godine, kao što su pšenica, ječam, raž, ovas, uljana repica, rano voće i povrće, ali da u drugom delu godine, prolećne kulture pretrpe ogromne štete, pre svega, zbog visokih temperature.
Nestaju mala sela i gazdinstva
Kada je reč o nestajanju sela i malih gazdinstava u Srbiji analize pokazuju da se tu, mahom radi, o zaseocima i selima u kojima maksimalno ima 500 stanovnika. Jer, sa padom broja seoskiih domaćinstava, opada i broj polјoprivrednih gazdinstava, pa je i logično da se za poslednjih pet godina beleži njihovo smanjenje za 10 odsto. Sve to je pokazao je i poslednji popis polјoprivrede. To je u stvari manje gazdinstava za više od 50.000 nego što ih je bilo pre pet godina! To znači da će do sredine veka, većina tih malih sela – nestati! Za jednu deceninju će nestati oko 1.200 sela koja sad imaju do 100 stanovnika. Prema podacima RZS do 2050. godine od 4.720 naselјenih mesta kako piše u Ustavu sa mape Srbije će nestati njih oko 3.000! Jer, Srbija odavno po svom Ustavu nema više nijedno selo, već piše da su to naselјena mesta. Dakle, promeniće se mapa Srbije.
U Srbiji postoji polјoprivrednog zemlјišta 4.070.000 hektara
Broj gazdinstava 508.365 domaćinstva
Površine koje se obrađuju u Srbiji 3.257.100 hektara
Broj goveda 698.605 grla
Broj svinja 2.349.176 grla
Broj ovaca 1.759.424 grla
Broj koza 149.558 grla
Broj živine 14.773.571 grla
Broj košnica? 1.261.323 košnice
Kretatore agroekonomske politike, ali i političare koji odobravaju takvu politiku, mora da zabrine činjenica da danas 600 sela u Srbiji nema nijedne krave! Stočari kažu da je u stajama mnogo, mnogo,mnogo, manje grla nego što je prikazano! Jer, Srbiji po jednom hektaru ima samo 0,30 grla goveda! Za krah agrara Srbije, zbog koga je 2023. godine moralo da se uveze hrane, mesa, mleka i prerađevina, čak za 573 miliona evra, kako je izneto ja Javnom govoru o agraru, u Skupštini 12. jula 2024 godine u Skupštini Srbije, uz naglasak da je odgovorna ekonomska je politika. Posle toga je zvanično objavkljeno da je u 2024. godine za uvoz mesa, perađevina i mleka potrošeno čak 650 miliona evra!
Odgovorni za to su oni koji nisu raspravlјali o nesprovođenju Strategije razvoja polјoprivredne strategije od 2014. pa do 2024. godine. Ćutali su iako je ona beležila više pada nego li rasta proizvodnje. A, strategija u ovoj oblasti je – Ustav za polјopivredu, koji nije bio valјano ni napisan niti se sprovodio kako je trebalo. Odgovorni za to su ćutali kao i mnogo puta do tada kada se godišnje gasilo 100 zadruga i kada je do gašenja sad dovedeno 1.200 sela, a do 2050. godine nestaće ih u Srbiji čak 3.000 sela! O tom ćutanju na krah proizvodnje hrane ističu se trustovi mozgova u SANU, odnosno Akademijskom odboru za selo, Vlada Srbije, Privredna komora Srbije. Jer, nekada su podržavali gašenje zadruga i nestanak sela u Srbiji, da bi sad promenili mišlјenje i podržavaju povratak zadruga i opstanak sela!? Nisu digli glas ni zašto u Srbiji zvanično više nepostoji nijedno selo po Ustavu Srbije. Jer doprinos njihovog rada je da se sela izbace iz Ustava i u njemu napiše da su to samo naselјena mesta! Sve to čine u svom trećem životnom dobu. Cilј im je da operu lične biografije iz vremena kada su gasili zadruge i sela! Zato sad veoma često sa nadležnim ministrima posećuju sela, i narodu obećavaju skori dolazak srećnog i lepog života u selima. Čak su im i naslovi o budućnosti sela prisutnima u savetovanjima u SANU, koje je organizovao Akademijski odbor za selo SANUproteklih godina, isti i ponavlјaju se svake godine. A, stanje u agraru je sve gore.
Zemlјa Srbija je od izvoznika hrane postala zavisna od uvoza! Izguboal jeprehrambenu nezavisnost, pa sad to mroa da se vraća. To se mođeruaditi jedinoi ako se napouen obori za tov svinja i staje sa govedima!
Glas proizvođača hrane čuje se jedino kada izađu na ulicu. Jer, tada im se obeća da će polјoprivreda biti strateška grana. Kada se ugasi ,,požar protesta” agrar i proizvođači hrane ponovo odu u zapećak. Ista obećanja bez realizacije opet dobiju i kada izađu na ulice. I dok se tako sve vrti u krug uvoz hrane, koju sami možemo da proizvedemo, stalno se povećava. Najbolјi dokaz je da je nekadašnja zemlјa svinja Srbija, sad da bi prehranila svoje stanovništvo, koje godišnje po jednom žitelјu troši samo 15 kilograma ovog mesa, postala zavisna od uvoza. Jer, u 2023.godini uvezeno je oko 30.000 tona mesa treće kategorije, zatim 500.000 prasića, oko 300.000 tovlјenika za klanice. Istovremeno u zemlјi gde je pre jedne decenije bilo 1,1 miliona krmača prasilјa, sad ima oko 100.000! Kreatori agrarne politike i političari za koje su je strategije pisane, slikaju se u selima, aplaudiraju govornicima, govore kako je lepo žvieti u selima koja nestaju! Često puta ne znaju ni gde se nalaze niti znaju u kom i kakvom selu, ali znaju zašto su tu! Mnogi od njih da bi oprali grehe iz svoje biografije i prošlosti. Da bi to stvarili sve češće se goste u selima gde nisu bili pola veka! A, dok su vladali, oni su gasili po 100 zadruga godišnje i nisu ništa učinili da bi sela opstala i ostala!
Rezultat rada sadašnjih vlada su sve češči protesti na ulicama. Zato su oni ponovo odlučili da po prvi put i kod novog ministra, 17 po redu od 2000. godine, protestuju i zatraže pravdu na ulici, ako im se ne reše problemi. Bar kroz nova obećanja. I to se dogodilo. Odu polјoprivrednici kada jave da su nezadovolјni i da će izaći na ulice, ministri umesto da idu kod njih u sela, u ekonomska dvorišta, oni ih pozivaju kod sebe u kabinete. I tu treba da dobiju svoja mišlјenja! Najviše lošeg što se dešava u agraru čulo se baš na Javnoj raspravi o agraru u Skupštini Srbije, 12. jula 2024.gdoine, gde je bilo više od 120 proizvođača hrane. Više je bilo kritika, a tek poneka pohvala za vođenje agrarne politike u Srbiji.
Nema stoke, ni đubriva!
U Srbija nema stoke pa ni prirodnog gnojiva! Drastični pad stočnog fonda, usled nedostatka stajnjaka, može imati dalekosežan i štetan efekat po polјoprivredno zemlјište. Prva činjenica koja se zapaža iz popisa polјoprivrede 2023. godine je da se broj polјoprivrednih gazdinstava u odnosu na 2018. godinu smanjio za 10 posto, odnosno za 50.000, a u odnosu na 2012. godinu za skoro 20 odsto! To može da bude posledica ukrupnjavanja poseda (ali ipak u Srbiji ima 19 miliona mini parcela od oko 2,5 hehtara u vlasništvu 217.623 vlasnika) što potvrđuje i prosečna površina gazdinstva koja je od 2012. godine porasla sa prosečnih 4,5 hektara na 6,4 hektara u 2023. godini. Ukrupnjena polјoprivredna proizvodnja donosi mogućnosti bržeg osavremenjavanja, lakšeg uvođenja novih tehnologija i digitalizacije, veće investicione moći gazdinstava. Sve bi to bilo načelno dobro – da se ukrupnjavanje gazdinstava odrazilo i na bolјe rezultate polјoprivredne proizvodnje. Međutim, nije tako. Hrane se u Srbiji prozvodi sve manje i ona je sve skuplјa. Sve manje se i troši mesa i hleba.
Mesa samo oko 40 kilograma po stanovniku godišnje i hleba i peciva 64 kilograma! Prosečan stanovnik Srbije danas troši godišnje čak 25 kilograma mesa manje od žitelјa EU! Uz gašenje sela, smanjenje stočnog fonda, razlog za ovo je i odlazak iz sela i siromaštvo!
Najdramatičnija situacija je u stočarstvu. Stočarstvom se u 2023. godini bavilo od šest do 10 polјoprivrednih gazdinstava manje u odnosu na stanje u 2018 godini. Sad stoku gaji njih 313.495. Broj uslovnih grla je u istom periodu sa skoro dva miliona u 2018. godinepao na ispod 1,5 miliona u 2023 godini, što predstavlјa pad od 25 odsto. Najveći pad proizvodnje je u pogledu broja svinja koji je pao u petogodišnjem periodu za preko 30 posto. Broj goveda je pao za skoro 18 posto, a broj živine za oko pet odsto.
“Druga strana medalјe je da smanjenje broja uslovnih grla direktno utiče na smanjenu produkciju stajnjaka kao organskog đubriva, koje je neophodno da bi se održala optimalna struktura zemlјišta i održao ili povećao nivo sadržaja organskog uglјenika u zemlјištu”, poručuj dr Vitomir Vidović i Jasna Mastilović, iz Novog Sada. Ali kaliet zemljista je sve lošiji I zabesležen je pad humuam sa pet odsto na oko 2,5 osto. To značajno utiče na pad prinosa. Je, veštačko đubrivo nemože da zameni prirodno gnojivo.
Klima i stočni fond
Smanjenje stočnog fonda može imati značajne implikacije za klimatske promene, kako pozitivne tako i negativne. Naime, stočarstvo, posebno govedarstvo, ima značajan negativan uticaj na klimatske promene zbog emisije metana iz probavnog sistema preživara. Smanjenje stočnog fonda može dovesti do manje emisije metana i drugih gasova koji doprinose efektu staklene bašte. Druga strana medalјe je da smanjenje broja uslovnih grla koja direktno utiče na smanjenu produkciju stajnjaka kao organskog đubriva koje je neophodno da bi se održala optimalna struktura zemlјišta i održao ili povećao nivo sadržaja organskog uglјenika u zemlјištu. Kada ovih efekata nema, kao što ih nema u Srbiji zbog dugogodišnjih problema u stočarstvu, kapacitet zemlјišta je veoma loš, dodaje dr Jovica VAsin sa novosadskog Institituta za ratarstvo ipovrtarstvo, koiji je institucija od nacionalnog značaja. Na ovaj način, zdravo zemlјište kao ponor uglјenika, koji je od ogromnog značaja za ublažavanje efekata koji dovode do klimatskih promena, postaje ugroženo, a uticaj na klimatske promene postaje sve izraženiji. Sve je više je napuštenog polјoprivrednog zemlјišta, koje se ne pretvara planski u šumsko. Površina korišćenog polјoprivrednog zemlјišta je u odnosu na 2018. godinu opala je za 6,3 posto. Pri tome pad korišćene površine polјoprivrednog zemlјišta u regionu Južne i Istočne Srbije je čak 11,1 posto. Ovi trendovi su doveli do toga da se u odnosu na ukupno raspoloživu površinu polјoprivrednog zemlјišta u Srbiji ne koristi čak 20 posto površina. Kako piše u izveštaju u Srbiji postoji 122.257 hektara nekorišćenog polјoprivrednog zemlјišta. Pod šuma se nalazi oko 2.504.104 hektara dok postoji i nazovi ostalog zemlјišta, a to je čak 190.242 hektara. Dakle, polјoprivredno zemlјište je sve većim delom neiskorišćeno i verovatno zaparloženo. Posledica ovakvog stanja bi moglo biti smanjenje bruto proizvoda iz bilјne proizvodnje, ali to nije slučajno – što znači da je polјoprivredna proizvodnja na površinama koje se koriste, a to je 3.257.100 hektara, intenzivirana i da rezultira većim prinosima.
Nepovolјno za klimu!
Sa aspekta ekonomije – možda je to i odlično, ali sa aspekta uticaja na klimatske promene – nepovolјno. Više mineralnih đubriva, više korišćenja mehanizacije, uz pomenut nedostatak stajskog đubriva dovodi do već istaknute degradacije zemlјišta i smanjenja sadržaja organskog uglјenika u zemlјištu, i dodatno rezultira većim emisijama gasova staklene bašte poreklom iz polјoprivredne proizvodnje, usled intenzivnijeg korišćenja mehanizacije, i povećava uticaj polјoprivrede na klimatske promene.
S druge strane, jedna od mera koje se preporučuju da bi se smanjio uticaj polјoprivrede na klimatske promene je upravo promena namene zemlјišta u pravcu manje površina pod intenzivnom polјoprivrednom proizvodnjom (koja ima negativan bilans uticaja na klimatske promene) i širenje površina pod šumama (koje imaju najveći kapacitet vezivanja uglјen dioksida iz atmosfere utičući pozitivno na ublažavanje klimatskih promena).
U tom smislu smanjenje korišćenja polјoprivrednih površina se može na klimatske promene odraziti pozitivno, naravno pod uslovom da se te površine pretvaraju u šume, što opet, i nažalost, verovatno nije slučaj. Utešno je da napuštene polјoprivredne površine mogu postati zelene površine, što doprinosi povećanju vegetacije i doprinosi apsorpciji uglјenika iz atmosfere, doduše u manjoj meri nego šume.
Lažno pčelarstvo je u porastu
Svetla tačka u popisu polјoprivrede iz 2023. godine je povećanje broja košnica za 38 posto u odnosu na 2018, odnosno za preko 95 posto u odnosu na 2012. godinu. Povećanje broja pčelara može imati različite implikacije za klimatske promene. U izveštaju piše da u Srbiji postoji 1.261.323 košnice pčela. Pčelari to demantuju.Tvrde da u zemlјi postojoi 800.000 košnica u kojima se proizvodi med. Ovo ostalo što je potvrđeno da postoji, ali su prazne. U njima nema pčela, a postoje zbog toga da bi vlasnici dobijali pfemije od 1.000 dinara po svakoj košnici! To jelažno i netačno pčelarstvo. Jer, u svakokj od ovoij košnca u kojima se proiuvodi med ima od 40.000 do 60.000 radnika, odnosno pčela. Njima neodgovara promena klime! Zato jeove godien došlo I do pomora pčela, a rezutlat će bitimanajproizvdonaj meda!
Naime, više pčelara znači potencijalno više upravlјanih kolonija pčela, što može doprineti povećanju oprašivanja useva i divlјih bilјaka. To pomaže u očuvanju biodiverziteta i podršci ekosistemima, što zauzvrat može pomoći u vezivanju uglјen – dioksida iz atmosfere i pozitivno se odražava na klimatske promene. S druge strane, povećanje broja košnica može podstaći intenzivnije polјoprivredne prakse koje se oslanjaju na pčele za oprašivanje. Polјoprivreda velikih površina i monokultura često je zavisna od oprašivanja pčelama, a može doprineti gubitku staništa, smanjenju biodiverziteta i povećanju upotrebe pesticida, što je štetno za životnu sredinu i negativno utiče klimatske promene.
Rekodna proizvodnja meda u Srbiji bila je 2013. godine. Tada je bilo proizvedeno oko 9.700 tona meda.Od toga je bilo izvezeno oko 4.750 tona za 14 miliona evra.Tada je od izvoza meda iz Srbije stiglo više novca nego od izvoza mesa! To se i sad još ponekad dešava, jer su prazne, staje prazni obori za tov svinja u Srbiji… Pa nema ni izvoza, ali ima uvoza! Kada je meso i mleko u pitanju koje sami možemo da proizvedmeo to je u 2024. godine. Tada je a uvozovih prehrambenih potrepština bilo potrošeno 650 milioan evra, a godinu dana ranije oko 573 miliona evra.
Povećanje broja upravlјanih kolonija pčela može takođe potencijalno konkurisati divlјim oprašivačima kada su u pitanju resursi potrebni oprašivačima, što može dovesti do smanjenja populacija autohtonih vrsta pčela. To može poremetiti ekosisteme i imati kaskadne efekte na bilјne zajednice, sa negativnim posledicama po bilans uglјenika. Naravno, pogrešno bi bilo da na osnovu sagledanih pozitivnih efekata na klimatske promene pomislimo da su trendovi koje je pokazao popis polјoprivrede povolјni. Istaknuti pozitivni uticaji polјoprivrede na klimatske promene ne treba da budu posledica negativnih trendova u razvoju polјoprivrede, na koje u ovom slučaju ukazuje popis, već deo pažlјivo planiranih i implementiranih aktivnosti koje neće uticati na ekonomske ishode poljoprivredne proizvodnje.
Foto Goran Mulić – Stado goveda u blizini Subotice, vlasništvo stočara Miroslava Kiša
Sve ove probleme trebalo bi da rešava novi, 17 ministar polјoprivrede u Vladi Srbije od 2000. Godine. PrPo drugi put je na ovom mestu. Prvi put jeproveo samo sedma meseci, pa nije imao vreme da uradi sve što zna, a sada će smoći i snage da se uhvati u koštac s ovim problemima. Već će to biti otalјavanje posla kao i do sada.Važno je da Partija bude zadovolјna. Novi ministar za to nema ni iskustva, nije stručan, pa nema ni osećaj za te probleme. Jer, agrar nije strateška grana, nema podršku partije koja ga je tu postavila da tako nešto uradi! Nije važno njegovo znanje ni mogućnost da li će više da uradi nego drugi. Da neće biti bolјitka ni u novom mandatu to zna, on, zna partija koja ga postavlјa, ali je sigurno da će on slepo sprovoditi ono što Partiji na vlasti koja ga je tu postavila od njega traži! Jer, sve je već privatizovano i oplјačkano u zemlјi Srbiji. Posebno u agraru. Naročito posle plkjačkaške privatiaucije obavlјene posle demokratskij promena 2000. godinee. To je i razlog zašto u selima gde ima 1.100 novih zadruga nema prerađivačkih kapaciteta. Ali, ipak, još dok su na vlasti jedino ponešto ima u agraru da se uzme, taman dovolјnjo da ovaj mandat dovedu do kraja, 2027. godine, pa neka onda drugi vladaju, vraćaju, i dugove i plјačkaju.Tako se radilo i do sada, pa i sada, pa su nam i takvi rezultati. Najbolјi dokaz su loši rezultati Srategije razvoja polјoprivrede čija validnost istekla 31. jula 2024. godine. Do srdije 2025. godine još nije urađena nova strategija. Srbija je sad jeidmna zemlja u Evropi koja nesma ovaj značajan document!
Sad na isteku validnosti te Strategije, sredinom 2025. godine, dok se čeka novi agrarni Ustav Srbije, evo i njenih rezultata prema podacima Republičkog zavoda za statistiku: Jer, već godinama se niko u vrhu vlasti nije preterano uzbuđivao što je proizvodnja u agraru u poslednje tri i po decenije, do pandemije virusa Kovid – 19, u proseku godišnje rasla samo 0,45 odsto godišnje. Pošto je ovoj strategiji PADA je istekla validnost 31. jula 2024. godine, pa je bila produžen do kraja 2024. godine. Sad se čeka završetak izrade nove agrarne strategije, a to je Ustav u poljoprivredi. Ako se vide ovi podaci, onda i nije čudno što je Srbija od izvoznika hrane postala zavisna od uvoza. Samo u 2022. godini uvezeno je 300.000 prasića i oko 300.000 tovlјenika za klanice, a i 2023. godine do jula uvezeno je 500.000 prasića i oko 30.000 tona zamrznutog svinjskog mesa. I u 2024. Godini uvezeno je 474.000 praića ioko 50.000 tona mesa!
U oborima je pre jedne decenije bilo 1,1 krmača prasilјa, a sad je manje od 100.000. Sa tim brojem krmača nema obnove stočnog fonda! Poslednji izvoz svinjskog mesa u EU i SAD iz Srbije bio je 1991. godine za 762 miliona dolara. Posle su stigli ratovi, sankcije, zabrana izvoza, a sve to zbog vakcinacije protiv svinsjke kuge, a kasnije je stigla i afrička kuga. EU ni danas neće svinje iz Srbije, jer ne želi da njen narod jede meso od svinja koje su vakcininisane. A, vakcnacija od klasične svinjske kuge je ukinuta 15. decembra 2019. godine. Vakcinacija je ukinuta ali je ostala prisutna kuga. Zabranjen je izvoz ovog mesa u EU, ali i transport svinjskog mesa preko članica EU. Izuzev ako meso nije termički obrađeno na temperature iznad 72 stepena. I EU netrebaju meso i svinje iz Srbije, jer ona i danas u svakom trenutku ima oko 50 miliona svinja viška!
Kada se raspadala SFRJ iz Srbije se u svet izvozilo oko 34.000 tona ,,bebi bifa” godišnje, a danas se izvozi samo između 300 i 400 tona godišnje. Dakle, 100 puta manje! Razlog je što se u Srbiji proizvodi samo 86.000 tona junećeg mesa godišnje i troši po stanovnikui manje od 3,5 kilograma godišnje. Nema ga za obećani izuvoz u Kinu i Egipat. Treba prvo rešiti problemje stočarstva u Srbiji, napuniti staje i obore, pa tek onda prodavati u svetu. Jer, sad to što smo prodali, još nemamo! Eo, imamo vipak pšencie više od tri milioan toina, ali nemamokadrovfa koji su spobni te viškove da prodaju!
Nekada se u Srbiji godišnje proizvodilo oko 650.000 tona svih vrsta mesa, i trošilo po stanovniku oko 65 kilograma godišnje. Danas se proizvodi oko 400.000 tona svih vrsta mesa i troši godišnje po jednom stanovniku oko 40 kilograma. Zato se postavlјa pitanje gde će se pronaći obećane desetine hilјada tona junetine za izvoz u u Kinu, Egipat i druge zemlјe. Jer, i reeksport je dozvolјen dok vas neuhvate. Jer, posrnulo stočarstvo koje je pušteno niz vodu u Srbiji, nije grana koja se može preko noći obnoviti. Uništavano je decenijama pa sad treba i nekoliko decenija, najmanje pet, da prođe da se obnovi. Naravno ako vlast donese odluku da mu daje podršku za obnovu! Prvo je potrebno da se donese odluka da polјoprivreda bude strateška gana i da za sve što bi se radilo ima podršku političke partije. A, nje nema. Za sada! Jedan od našihpredsedniak bio je obećyao kinezima godišnji izvozjuneti eod 500.000 tona. A, mi sad proizvodimo ukupno oko 86.000 toina. A, reeksport je moguć dok vas neuhvate da to radite!
Prema podacima RZS slika agrarne proizvodnje u Srbiji danas se vidi po rezultatima njene proizvodnje u proteklih deceniji:
Strategija pada u procentima
2014. godine + 2,0 odsto
2015. godina – 7,7 odsto
2016. godina + 7,7 odsto
2017. godina -11,4 odsto
2018. godina +15,1 odsto
2019. godina – 1,7 odsto
2020. godina + 2,2 odsto
2021. godina – 5,7 odsto
2022. godina – 7,8 odsto
2023. godina +9,0 odsto – To je nerealna brpojka koja je na reviziji!
2024. godina očekivalo se +6,0 odsto – Procena rasta bila je želјa kreatora i političara!
Bio je pad proizvodnje koji je obeležen sa dvostrukom brojkom! Štete od suše nisu bile priznate jer država nije imala toliko para da plati proizvođačima!
Znači u 2024. godini bila je osma suša u Srbiji od demokratskih promena 2000. godine. U svim ovih osam sušnih godina, procenjena je šteta u agraru od oko 9,5 milijardi evra. Sad je četvrt veka, posle demoraktskih promena u Srbiji, a stigla je i deveta suša. Još uvek se samo razgovora na temu možemo li pobediti sušu! Za sada – ne!
U Srbiii se u 2024. godini navodnjavalo samo 48.668 hektara od obradivih 3.257.100 hektara. To je samo simboličnih 1,5 odsto obradivih površina. Od 2000. godine do danas ministarstvo poljoprvirede promenilo je 17 ministara. Svi su samo obećavali gradnju sistema za navodnjvanje od 100.000 pa do milion hektara. Uprošloj godini navodnavjane površine povdećane su samo za 2,3 odsto u odnosu prethodnu godinu! U 2024. godini istekla je i jedna decenija desetogodišnje primene strategije poljoprvirede. Očekivan je obećani rast, pa je traženo da se prizna i šteta od suše. Rasta nije bilo, ali je rečeno da je pad u agraru obeležen sa dvostrukom brojkom u 2024. godini. Posle jedne decenije umesto obećanog rasta od 9,1 odsto, ili lošijim godinama od 6,1 odsto godišnje, rezultat njenog desetogodišnjeg sprovođenja bio je rast od samo 1,7 odsto u protekloj deceniji ili je to bilo tek 0,17odsto godišnje! Tu strategiju je na 145 strana napisalo naših 240 eksperata. Za taj pogrešan i loš dokument koji je Srbiji doneo prehrambenu zavisnost od sveta, pa mora da uvozi meso i mleko, niko nije odgovarao. Autori su sebe častili za taj posao sa 8,2 miliona evra, pristiglih namenskih donacija iz tri evropske zemlje! Taj dokument je krajem jula 2014. godine usvojila samo Vlada Srbije. Nije bio ni na javnoj raspravi, pa je rečeno da će ičći u Skupštinu na usvjanje kada će biti obavljena i rasprava. Dokument nikada nije upućen u Skupštinu Srbije!
Sad je utoku u završnoj irzadi, kako kažu nadležni u Ministarstvu poljoprivrede, izrada novog agrarnog Ustava, odnosno valjane strategije koja će se primenjivait od 2025. do 2034. godine. Evo i okvirnog sadržaja te buduće strategije.
Prehrambeni suverenitet u fokusu nove strategije poljoprivrede!
Obnova prehrambenog suvereniteta biće ključni cilj nove Desetogodišnje strategije poljoprivrede i ruralnog razvoja, koja će važiti do 2034. godine. Ekspertski nacrt strategije uskoro će biti predstavljen javnosti, a među najavljenim merama su zelene stipendije za decu sa sela, školske užine sa domaćih farmi, sistemska kontrola cena hrane, kao i povećana izdvajanja za ruralni razvoj.
Kako je potvrdila autorka strategije i posebna savetnica ministra poljoprivrede, profesorka Ekonomskog fakulteta u Subotici dr Tatjana Brankov, dokument predviđa promenu pravca razvoja agrara i jačanje najslabijih karika – svinjarstva, mlekarstva i proizvodnje inputa.
„Radimo na obnavljanju prehrambenog suvereniteta kroz podsticanje inovacija, transfer znanja i usklađivanje sa evropskim agrarnim propisima. Promeniće se i način na koji se subvencioniše poljoprivreda“, navodi Brankov.
Nekada je Srbija zemljq u kojoj je u oborima bilo više od pet miliona svinja. Sad se u oborima nalazi samo 2.349.170 svinja. Toliko ih je bilo i posle Drugog svetskog rata 1947. godine. Samo u 2024. godini za uvoz svinjskog mesa i mleka Srbija je potrošila 650 miliona evra, a u 2023. godini malo manje više od 573 miliona evra.. To je bilo plaćanje cehova za lošu strategiju u prethodnoj deceniji, koja je donela štete državi i narodu!
Po rečima, Tatjane Brankov, trenutno čak 88 odsto agrarnog budžeta Srbije ide na direktna plaćanja, dok se za ruralni razvoj izdvaja svega nekoliko procenata.
„Strategija preporučuje značajno povećanje sredstava za ruralni razvoj. Iako budžet za 2025. godinu već postoji i ne može se menjati, realno je očekivati da se u naredne tri godine izdvajanja za ove mere povećaju za 15 odsto. Do kraja strateškog perioda cilj je da povećanja dostignu 30 odsto, što je i preporuka Evropske unije“, ističe Brankov.
Poseban akcenat strategija stavlja na mlade i obrazovanje, kroz uvođenje „zelenih stipendija“ i poboljšanje ishrane dece i omladine. Planirana je šema školskih užina koja će omogućiti plasman domaćih proizvoda – voća, povrća, mleka i mesa g– direktno u škole.
„Time ne samo da podižemo kvalitet ishrane, već i smanjujemo viškove na tržištu. Organizovaćemo i edukativne radionice za decu, jer je primećeno da školska ishrana često sadrži previše soli, transmasti i drugih štetnih sastojaka“, kaže Brankov. Zelene stipendije, kako objašnjava, namenjene su deci registrovanih poljoprivrednih proizvođača koja studiraju veterinu, agronomiju, agroekologiju i slične oblasti, kako bi se očuvao kontinuitet na gazdinstvima.
Strategija takođe predviđa uspostavljanje institucije ombudsmana za hranu, koja bi se bavila zaštitom prava potrošača i kontrolom tržišnih cena. „To je jedno od naših rešenja koje će biti ponuđeno javnosti na komentare. Vidimo da i druge zemlje regiona uvode modele kontrole cena. Srbija mora uvesti red u ovo pitanje“, poručila je Brankov.
Agrarni izvoz Srbije u prva tri meseca ove 2025. godine iznosi 1,3 milijarde evra, a to je 10,9 odsto više nego u istom periodu 2024. godine, saopštilo je Ministarstvo poljoprivrede. U prva tri meseca ostvaren trgovinski suficit od 248,6 miliona evra.
U 2024. godini, agrarni izvoz agrara Srbije bio je 5,14 milijardi evra, 9,5 odsto više u odnosu na 2023. godinu, a uvezeno je poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u vrednosti od 3,94 milijarde evra, čime je suficit iznosio 1,2 milijarde evra.
Ministar poljoprivrede prof dr Dragan Glamočić istakao je da ti podaci potvrđuju da je agrar jedan od najstabilnijih i najkonkurentnijih sektora srpske privrede. „Naša hrana ima svoje mesto na zahtevnim stranim tržištima, a rast izvoza ukazuje na pojačanu potražnju za proizvodima domaćeg porekla“, rekao je ministar. Srbija, kako se navodi, najveći deo trgovinske razmene ostvaruje sa zemljama Evropske unije.
Bilo obećano med i mleko!
I ako se malo vratimo unazad, baš te 2014. godine prilikom donošenja sad već bivše strategije, a nova nepostoji, jer nije ni doneta, Vlada je bila obećala polјoprivredi med i mleko. Sad sa novim – starim ministrom pokušava da ispravi dosadašnje gtreške. Naime, Strategija o razvoju agrara Srbije od 2014. do 2024. godine predviđala je rast proizvodnje. Jer, tada je vlada na čijem čelu je bio današnji predsednik Srbije, usvojila Strategiju polјoprivrede i ruralnog razvoja Srbije za period od 2014. do 2024. godine, u kojoj piše da će se agrar u narednom period godišnje razvijati tempom od 9,1 odsto, odnosno po 6,1 odsto godišnje! Strategiji validnost je istekla 31. jula 2024. godien. Pošto je navodno bila tek počela izrada nove strategije, važnost štetnog dokumenta je produžena do kraja 2024. godine.
Okvirni Nacrt nove strategije bili su već napisali stručnajci iz Sarajeva, odnosno Bosne Hercegovine i iz Ljublјane, odnosno Slovenije. Bilo je po 10 njih i četiri konsultanta iz Srbije. Nacrt, koji ,,nisu znali’’ da pišu naši stručnjaci i eksperti, imao je 100 strana, a trebao je da se usvoji do kraja 2024. godine. To ninjeurađdeno, pa he izrada nove strategiej poverena domaćimstručnjacima, uz uslov da iz već urađe nog nacrt apreuzmuono štoje valjano! Srbija je već tada bila izugubila prehrambeni suverenitet.
Dakle, šred usvjanje dokumetna koji su raidli stranci, posao je oduzet ekspertima iz Bosne i Hercegovine i Slovenije, pa poveren domaim stručnjacima, koje predvodi prof dr Tatjana Brankov, profesor ekonomskog fakulteta u Subotici i predsednik Društva agrarnih ekonomista Srbije. Povereni posao ona vodi sa ekipom stručnjaka i on se sad privodi kraju! Očekuje se da taj novi agrarni Ustav bude usvojen do kaja 2025. godine!
Decenija bez rasta!
Ispostavilo se da do sada, za proteklih deset godina u agraru Srbije skoro da nije bilo nikakvog rasta proizvodnje. Sve je bilo daleko od obećanog rasta od 9,1 odnosno u lošijim godinama 6,1 odstto. Računice pokazuju da je desetogodišnji rast bio samo 1,7 odsto, a godišnji tek 0,17 odsto! Naprotiv, u 2021. godini agrarna proizvodnja je imala pad, kao i u 2022. godini kada je pad bio blizu osam odsto. Ako je za utehu, taj dokument na 145 strana pisalo je oko 240 domaćih agrarnih eksperata. Za izradu tog dokumenta, uz boravak na Zlatiboru i Tari, sebe su častili sa 8,2 miliona evra, koji su stigli kao namensska donacija za taj posao od tri evropske zemlje. Biloje obećano da će dokument ići i na javnu raspravu u Skupštinu Srbije, ali Vlada nikada nije dokument uputila Parlamentu na razmatranje i usvajanje. Možda i zato što niko ozbilјno nije ni mislio da tu strategiju sa reči pretoči u dela. Jer, da je usvojen u Skupštini Srbije, on bi obavezivao sve vlade da je sprovode. Ovako donela je samo nevolјe i onima koji su je pisali i proizvođačima, potročačima, kao i Vladi Srbije. Ta strategija donela je štete Srbiji koja sad mora da uvozi hranu da bi prehranila 6,6 miliona žitelјa!
Autori su odgovorni su zato što, su potpisali nerealne stope rasta za taj period od 9,1, odnosno i 6,1 odsto. Odgovorni su što nisu tražili da se podnese izveštaj o sektorskom (ne)sprovođenju validne strategije, pa tek onda da se na osnovu tih iskustava piše nova.Već se odmah krenulo u pisanje nove bez prave analize ove loše kojoj je validnost istekla na kraju 2024. godine. Novu strategiju opet pišu domaći stručnjaci bez učešća neposrednih proizvođača hrane u Srbiji! Na tu lošu stranu, ponajviše ukazuju sami proizvođači hrane. Zato ni od buduće strategije, ako se tako nastavi, ne očekuju bolјitak!?
Vrednost agrarne proizvodnje u Srbiji je najviše 1.200 evra godišnje po hektaru. Ukupna vrednost proizvodnje na 3.257.100 hektara nikada se nije primakla želјenoj brojci od želјenih šest milijardi evra godišnje! Vrednost te proizvodnje po hektaru u Danskoj je 37.000 evra, Holandiji više od 25.000 evra, a to su zemlјe kojima teži Srbija. U svetu u kome težimo novac se obrće 52 puta godišnje, a u Srbiji samo jednom u proseku!
Tu se i nalazi kvačka njihovog uspeha i našeg neuspeha!
Posledice ekstremnijeg zagrevanja su velike i idu na dušu najrazvijenijim državama koje su u trci za profitom zanemarile klimatsku politiku. Poslednji izveštaj UNEP-a predviđa katastrofalan porast globalne temperature od najmanje 2,7 stepeni u ovom veku, osim ako države ne nađu rešenja za smanjenje emisija gasova.Izveštaj je otkrio da emisije gasova staklene bašte moraju biti prepolovljene do 2030. godine, kako bi se ograničilo globalno zagrevanje na 1,5°C u poređenju sa predindustrijskim nivoima do kraja veka.Da su te emisije gasova značajno porasle pokazuju i podaci po kojima je od sredine XIX. veka i početka intenzivne industrijalizacije, do druge dekade 21. veka, koncentracija ugljen-dioksida porasla za 50 posto.
Klimatolog Goran Pejanović, pomoćnik direktora RHMZ, upozorava da je ovakvim izmenjenim klimatskim uslovima,“kumovao” uglavnom čovek.
– Porast koncentracije ugljen dioksida je inicijator globalnog zagrevanja. Temperatura globalnog okeana podigla se u poslednjih 120 godina za 0,8, a prizemnog vazduha za 1,2 stepena, tako da je povećano isparavanje sa obe površine povećalo i koncentraciju vodene pare (najjači gas sa efektom staklene bašte) u vazduhu, pa temperatura planete još brže raste.
Evropa je kontinent koji se najbrže zagreva, slede Azija i Sevrna Amerika. U Evropi, severne oblasti se brže zagrevaju od umereno širinskih, gde spada Srbija. Tu je i “El Ninjo’’, prirodan okeansko-atmosferski fenomen u tropskom Pacifiku koji se pojavljuje jednom u šest godina. Pretopla voda tokom ,,El Ninjo’’ faze povećava globalnu temperaturu vazduha pa tada to budu i najtoplije godine – navodi za javnost pomoćnik direktora RHMZ.
On dodaje da posledice izmenjenih klimatskih uslova mogu biti velike. – Ako se trend nastavi globalna temperatura može porasti za još par stepeni do kraja veka, pa gubljenje morskog leda iznad Severnog pola je sve izvesnije, a otapanje lednika sa Grenlanda bi dovela do podizanja nivoa mora, što bi ugrozilo danas brojne gradove i poljoprivredu na ušćima velikih reka u more. U Evropi, Kini, USA je u toku preorijentisanje na proizvodnju energije iz OIE ne bi li se koncentracija ugljendioksida smanjila na razumniji nivo-kaže Pejanović. Dok se koncentracija ugljen-dioksida ne smanji jasno je da će klimatske promene imati kompleksan uticaj na sve pa i privredu Srbije, a suše, koje se ponavljaju u redovnim intervalima, direktan uticaj na ekonomsku vrednost poljoprivredne proizvodnje.
Koliko je ekonomska vrednost pala proteklih godina zbog suša u agraru, biće poznata i tačna u trećem kvartalu ove godine. Tada će nam biti jasno koliki je uticaj suša na BDP u Srbiji, odnosno da li će ove posledice moći da se nadoknade u nekim drugim oblastima, poput proizvodnje električnog automobila u ,,Stelantisu’’, pa da se na taj način ostvare optimističke prognoze Ministarstva finansija o rastu BDP. Pre akcije blokadera koji traje ve’ osmi mesec, bilo je realno da će taj rast biti oko četiri osto. Sad je o n realno smanjen da bude oko tri odsto. Zbog svega kroz čega prolazi Srbija i to će biti – USPEH!
(Autor je analitičar i publicista)

