POGLEDI: PROIZVODNJA PŠENICE, KUKURUZA I PRINOSI VOĆA NA KRAJU 2025. GODINE

Pogača od domaće pšenice!

  • Prema  rezultatima, ostvarena proizvodnja pšenice u Srbji je iznosi 3,6 miliona tona, što je za 26,9 odsto više u odnosu na proizvodnju ostvarenu u prošloj  2024.godini. Pšenica se nalazila na 607.075 hektara, a prosečan prinos je 6,1 tona po hektaru; 
  • U koševe je smešteno 4.448.000. tona  kukuruza, što je za 12,9 odsto manje u odnosu na proizvodnju ostvarenu u prošloj 2024. godini. Ovogodišnji prinos dobijen je u žetvi na 961.215 hektara, uz prosečan rod od 4,6 tona po hektaru;
  • U poređenju sa prošlom 2024 godinom Srbija ima veću proizvodnju suncokreta za 2,9 odsto. Na 242.385 požnjeveno  je 640.876 tona suncoketa;  
  • Na 34.382 hektara proizvedeno  je 1.806.349 tona šećerne repe što je 52,5 tona po hektaru. Ukupna proizvodnja manja je u odnosu na 2024. godinu za 6,1 odsto;
  • Ostvarena proizvodnja malina na 17.510 hektara je 82.577 tona, što je manje u odnosu  2024. godinu za 12,2 odsto; 
  • U ovoj godini nevreme je ponajviše smanjilo rod višanja. Na 19.063 hektara ubrano je samo 78.959 tona. To je za 42,3 odsto manje nego u 2024. godini;
  • U ovoj godini na 17.437 hektara rodilo je 140.718 tona grožđa. To je bilo više u odnosu na 2024. godinu za 8,5 odsto. Ali je i manje u odnosu na desetogodišnji prosek za 8,3 odsto;

Branislav GULAN

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku Srbije, u 2025. godini ostvarena proizvodnja pšenice od 3.681.000 tona, što je za 26,9 odsto više u odnosu na proizvodnju ostvarenu u prošloj. 2024. godini. Taj prinos pšenice dobijen je u žetvi  na 607.075 hektara. Ove godine prosečan  prinos  po hektaru pšenice bio je 6,1 tona. U odnosu na desetogidišnji prosek (2015. – 2024.), proizvodnja pšenice je veća za 27,6 odsto.  To znači da ćemo hleb jesti od domaćeg žita, a da preostaje dosta i za izvoz!

  • Rekordna proizvodnja pšenice u Srbiji bila je 1991. godine kada je u žetvi bilo požnjeveno čak 3.736.503 tona pšenice;

Ostvarena proizvodnja pšenice

Republika Srbija
 ukupnoSrbija – severSrbija – jug
svegaBeogradski regionRegion VojvodinesvegaRegion Šumadije i Zapadne SrbijeRegion Južne i Istočne SrbijeRegion Kosovo i Metohija
Pšenica
Žetvena površina, ha60707539444932164362285212626104587108039
Prinos po ha, t6.16.55.86.55.35.75.0
Proizvodnja, t3681303254753318649823610341133770593693540077
Indeks, 2024=100126.9122.5116.6123.0138.2141.1135.2
  • Ovogodišnju žetva u Srbiji 2025. godine dočekana je sa viškom od milion tona pšenice iz prošle 2024. godine!

U 2024 godini bilo rodilo je više od 2,9 miliona tona. Posle ovogodišnje žetve u skladištima je bilo million tona stare pšenice! Razlog je je bio što postojeći kadrovi u ovoj oblasti koje Srbija ima nisu uspeli da je prodaju. Inače, Srbiji je za ishranu, odnosno meljavu potrebno oko 700.000 tona pšenice. Potrebne količine pšenice za ishranu mogu da se obezbede u jesenjoj setvi na površini od 200.000 do 250.000 hektara. Prema podacima Zdravka Šajatovića, direktora mlinara u Srbiji, sad se po jednom stanovniku u Srbiji godišnje troši oko 49 kilograma hleba. Kada se tome doda još 15 kilograma peciva, onda je to oko 64 kilograma hleba. To je i znatno manja potrošnja u odnosu na onu od pre jedne i po decenije za po 20 kilograma po jednom stanovniku godišnje. Razlog te manje  potrošnje nalazi u novom načinu života. Jer je prošlo vreme kada su paori išli na njivu sa veknom hleba i komadom slanine. Tu treba imati u vidui i veće siromaštvo nego nekad. Srbiji je za robne rezerve potrebno i oko 10 odsto od potrošnje pšenice. Pored toga potrebno je i do 200.000 tona semenske pšenice. Tako da je 1,2 miliona tona merkantilnog zrna dovoljno za ishranu naroda i ostale potrebe. Sve ostalo, a to je više od tri miliona tona pšenice Srbija ima za izvoz. Uslov je da kadrovi koji se bave ovim poslom pronađu kupce u svetu. To proteklih godina nisu uspevali. Srbiji je hitno potrebno da u ovom  prelaznom periodu  formira zadrugu isključlvo izvoznog tipa, koja bi u budućnosti trebala da preraste u izvozne firme kakve su nekad bili ,,Geneks’’, ,,Progres’’i drugi slične izvozne firme koje su nekad postojale u Srbiji. Jer, sadašnji kadrovi, očito je nisu vični obavljanju obavljanju ovih poslova. Jer, uvek su puni magacini od viškova pšenice u Srbiji. 

Srbija poseduje 481.000 traktora i oko 46.000 kombajna. Trećina te mehanizacije starija je od svojih vlasnika! Po broju mašina Srbija je premehanizovana zemlja jer se u njoj obrađuje samo 3.257.100 hektara njiva. Ali, to su stare mašine, pa se često od  tri stara traktora sklapa jedan da uđe u polja i da obavlja poslove.

Kukuruza ispod plana

Dobijena je proizvodnja kukuruza u Srbiji 2025. godine je 4.448.000. tona, što je za 12,9 odsto manje u odnosu na proizvodnju ostvarenu u prošloj 2024. godini.  Tada je u koševe bilo smešteno 5,2 miliona tona. Ovogodišnji prinos dobijen je u žetvi na 961.215 hektara, uz prosečan rod od 4,6 tona po hektaru! U Srbiji  su uglavnom poluprazne staje za tov goveda u kojima se sad nalazi samo 669.000 grla goveda i obori za tov svinja gde se nalazi  oku 2.349.000 grla. Trebazabeležiti da imamo I 1,7 miliona grla ovaca I rasr proizuvodnje za 20.000 tona živinskgomesa. Sad se proivzudoi oko 140.000 tona ovog mesa, čija potoršnaj je po jednom stanovniku porasla na 18 kilograma. U isto vreme beleži sad pda potrošnej svoinjskgomesa, koga nema dovoljnopa se mroa uvoziti! To je je najmanji stočni fond u Srbiji u poslednjih 100 godina! 

Za ishranu stoke potrebno je samo 3,5 miliona tona kukuruza. Ovogodišnja proizvodnja kukuruza na poljima u Srbiji manja  je za 27,2 odsto u odnosu, desetogodišnji prosek, i na ostvarenu u 2024. godini. 

  • Prema podacima RZS rekordna proizvodnja kukuruza u Srbiji bila je 1986. godine. Tada je u koševe bilo smešteno više od 8.062.020 tona ,,žutog zlata’’. Pored podmirenja sopstvenih potreba, jer je tad au stajama bilo tri puta više goveda i dvostruko veći broj svinja nego što ih Srbija ima danas. U nju je tad tad izvoza kukuruza stiglo više stotina miliona dolara. Srbija se u toj deceniji nalazila među deset najvećih svetskih izvoznika kukuruza. I pored napredovanaj nauke i stvaranja visokorih hibrida kukuruza takva proizvodnja više nikada nije dostignuta;

 Očekivana proizvodnja kasnih useva

Republika Srbija
 ukupnoSrbija – severSrbija – jug
svegaBeogradski regionRegion VojvodinesvegaRegion Šumadije i Zapadne SrbijeRegion Južne i Istočne SrbijeRegion Kosovo i Metohija
Kukuruz
Жетвена површина, ha96121555617137293518878405044221716183328
Принос по ha, t4.65.44.85.43.64.82.2
Производња, t44479552977852180797279705514701041071775398329
Indeks, 2024=10087.185.289.585.091.192.487.8

——————————————————————————————————————————                                                    

Proizvodnja šećerne repe

U 2025. godini proizvodnja šećerne repe manja je u odnosu na prošlu 2024. godinu za 6,1 odsto. U odnosu na desetogodinji prosek  proizvodnja šećerne repe manja je za 16,8 odsto. Prema podacima RZS šećerna repa je bila zasejana u Srbiji na 34.382 hektara. Prosečan prinos  u 2025. godini je 52,5 tona po hektaru.  Na tim poljima proizvedeno je ukupno 1.806.349 tona ,,slatkog korena’’.

Pre tri decenije u Srbiji je radilo čak 14 šećerana. U Srbiji je ove godine, prema podacima RZS, repom bilo je zasejano 34.382 hektara. Na tim površinama biće proizvedeno 1.806.349 tona ,,slatkog korena’’. Očekuje se da će se u tri šećerana koja danas obavljaju kampanju u Srbiji proizvesti više od 200.000 tona šećera za domaće tržište. U Srbiji se godišnje po jednom stanovniku danas troši oko 22,4 kilograma šećera. Danas se šećer u Srbiji proizvodi u tri šećerane. I to u Crvenki gde se preradi oko 6.500 tona šećerne repe dnevno,  zatim u ,,Sunoko’’ u Vrbasu gde se dnevno preradi 6.000 tona repe na dan i u Pećincima gde se dnevno prerađuje po 8.000 tona repe.

Danas živimo u vremenu kada se u svetu gasi sve više šećerana. U to vreme porasla je i potrošnja šećera u svetu od šećerne trske. 

  • Za poslednej dve decenije u Evropi je ugašena 161 šećerana. Proizvodnja šećera se u Evropi smanjuje i zbog kliamtskih promena.Po rečima agroanalitičara, zbog suše u Srbiji prinosi šećerne repe, ali i druighj kultura, naročito kukuruza i soje su znatno smanjeni;
  • Rekordna proizvodnja šećerne repe u Srbiji bila je 1989. godine kada jena poljima bilo proizvedeno 4.920.600 tona ,,slatkog korena’’. Tolika proizvodnja nikada se više nije ostvarila na ovim prostorima Srbije;
Šećerna repa u 2025. godini
Површина, ha34382341168353328126618581
Принос по ha, t52.552.728.953.330.931.130.4
Производња, t18063491798133241731773960821657562460
Indeks, 2024=10093.994.086.194.190.789.792.9

——————————————————————————————————————————-

Suncokret najbolje izdržao sušu!

Površine pod suncokretom u svetu stalno rastu. Ova uljarica je u 2025.godini  u svetu zauzela 30 miliona hektara. Prosečan prinos u svetu je mnogo niži nego u Srbiji i kreće se oko 1,9 tona po hektaru. Najveći proizvođači su Rusija, Ukrajina i Argentina. Srbija se nalazi među manjim svetskim proizvođačima ove uljarice. Ai se nalazi u vrhu po prosečnim prinosima po hektaru. U ovoj godini bili su šareni prinosi na poljima pod suncokretom. 

Foto: Suncokret u Srbiji 2025, godine bio je zasejan na 242.385 hektara.  Ukupan rod je 640.876 tona, a prinos po hektaru je evropski, a to je 2,6 tona!

                                               Rod suncokreta u Srbiji 2025. godine

Површина, ha2423852164762125214351259091382012089
Принос по ha, t2.62.72.52.722.11.9
Производња, t6408765887435289583454521332884223291
Indeks, 2024=100102.9103.291.5103.3100.2100.899.5

——————————————————————————————————————————

U 2025. godini u poređenju sa 2024. godinom u Srbiji se očekuje viša proizvodnja suncokreta za 2,9 odsto. Prema podacima RZS suncokret je u proleće ove godine zasejan na 242.385 hektara. Očekuje se prosečan prinos po hektaru od 2,6 tona. To znači da ćemo dobiti rod težak oko 640.876 tona. Analize pokazuju da je desetogodišnji prosek u proizvodnji suncokreta veći za 2,4 odsto. Cilj je da se u 2025. godini proizvede ukupno oko 248.000 tona suncokretovog ulja i 249.000 tona suncokretove sačme.

S obzirom da je suncokret biljka toplih i umerenih klimata, relativno dobro podnosi sušu zbog dubokog korenovog sistema koji se pruža dva do tri metra.Najbolje uspeva na dubokim, strukturnim i plodnim zemljištima, ali mu neodgovaraju, kisela, plitka i zaslanjena zemljišta. Nepodnosi mokulturu, a u plodoredu se vraća tek posle četiri do pet godina, što se u praksi baš i ne poštuje. Potrebno mu je obezbediit optimalne uslove ishrane. Proizvođači često i štede na đubrenju, jer suncokret može da uspe i sa minimalnim hranivima. Dakle, suncokret je ratarska kultura telerantna na sušu, ali ipak ima kritine faze razvoja u pogledu za vodom. Dr Vladimir Miklič, sa novadskog Instituta za ratarstvo, koji je i ekspert za ovu uljaricu, naglašava da razlike u prinosima nisu samo posledica sušne i tropske klime, već i načina gajenja. Po njegovim rečima tip zemljišta, primena agrotehnike, izbor hibrida i rok setve pokazali su se kao ključni faktori u ovogodišnjij žetvi.  Srbija je sve do nedavno imala nacionalni prosek prinosa od tri tone suncokreta po hektaru, sa čime je bila u samom evropskom vrhu, dok je sadašnji prosek od 2,6 tona po hektaru takođe u svetskim okvirima.

  • Rekordna proizvodnja suncokreta u Srbiji od 733.706 tona bila je 2018. godine! Tržište suncokreta sad beleži najveću aktivnost kupaca;

—————————————————————————————————————————–

Pad proizvodnje soje

U ovoj sušnoj 2025.godini, prema podacima RZS soja je u Srbiji zasejana na 206.485 hektara. Očekuje se prosečan prinos od samo 1,5 tona po hektaru. Dakle, proizvešće se 305.157 tona soje. To znači da će u ovoj godini proizvodnja soje biti manja za 12 odsto od one ostvarene u prošloj 2024. godini. U odnosu na desetogodišnji prosek od 2015. pa do 2024.godinje proizvodnja soje manja je za 44,3 odsto!  

  • Republički zavod za statistiku zabeležio je  rekordan rod soje od 751.578 tona 2020. godine;      

————————————————————————————————————————–                                

                                                            Prinos soje u 2025. godini                                                                                  

                    Жетвена површина, ha206485190003878318122016482154681014
                    Принос по ha, t1.51.51.31.51.11.11
                    Производња, t3051572870041139727560718153171081045
                    Indeks, 2024=10088.088.289.988.184.985.280.0

——————————————————————————————————————————-

KLIMA I NEVREME OBRALI VOĆNJAKE!

U ovoj 2025. godini koja je nanela  agraru ogromne štete na 200.000 hektara, koliko zauzimaju voćnjaci u Srbiji!  Veliku štetu prvo su učinili mrazevi pa onda suše naneli su voćnjacima u Srbiji. Budući rod prvo je uništio mraz, a kasnije i suše. Sve to će umanjti izvoz voća iz Srbije za najmanje 800 miliona evra!

Nema radnika za berbu malina!

Ostvarena proizvodnja malina u 2025. godini je manja za 12,2 odsto u odnosu na 2024. godinu. U ovoj sušnoj godini prosečan prinos malina po jednom hektaru bio je 4,7 tona. Maline u Srbiji su obrane sa 17.510 hektara i dobijen je rod od 82.577 tona.  Ova ostvarena proizvodnja malina manja je za 12,2 odsto u odnosu na proizvodnju u prošloj godini.

  • Rekordna proizvodnja malina na području Srbije bila je 2020. godine kada je ubrano 128.971  tona ovog voća;

                                                                           Rod malina u 2025. godini                                                           

Površina, ha1751056520436116945154271518
  Prinos po ha, t4.73.93.44.24.74.93.5
Proizvodnja, t825772200688151280377750375340
  Indeks, 2024=10087.870.468.271.588.489.180.1

Cvetanje malina u mnogim voćnjacima širom Srbije bilo je poslednjih dana  maja 2025. godine. Sredinom juna 2025. godine ubrani su i prvi plodovi ovog voća. Kao i svake godine do sada i ove 2025. godine su nedostajali berači  i pored visokih dnevnica. Nije ih bilo dovoljno ni ove slabije godine  po rodu. Profit su očekivali proizvođači, ali i otkupljivači, odnos hladnjačari. Vlasnici hladnjača koje solventno posluju, smatraju da je povlačenje bankarskog sektora iz kreditiranja u malinarstvu uticalo na kraj mnogih hladnjača. Većina je bila saglasana da je ovo bila najneizvesnija sezona poslednjih decenija. Vremenske prilike uticale su nepoljno na rod koji je ponegde bio umanjen i za 50 odsto!

Klima obrala višnje!

     Statistika je zabeležial da su u 2025. godini loša klima i vremenske nepogode najviše uticali na smanjenej roda ivđša čak za 42,3 odsto. Proizvođači kažu nikada manji rod nije bio za poslednjih pola veka!

          Površina, ha1906331801208197215883358612297
          Prinos po ha, t4.13.23.43.14.32.94.7
          Proizvodnja, t789591028741586129686721049558177
          Indeks, 2024=10057.759.054.362.857.547.559.8

U ovoj godini koja je nanlea mnogo štete poljoprivredi posebno voaćčrstvu koje senalazui na blizu200.000 hektara, rod višanaj smanjialje u prsoeku gotoovz za polovinu. Rod je obanih sa 19.063 hektara, a dobijen je prosečan prinos od samo 4,1 tonu po hektaru. Ukupno je ubrano 78.959 tona!

  • Sećanje na rekordnu proizvodnju višanja
  • Rekordna proizvodnja višanja u Srbiji bila je 2020. godine kada je ubrano čak 165.738 tona ovog voćač

Smanjen rod jabuka!

Republički zavod za statistiku procenio je da će ove 2025. godine rod jabuka biti manji za 13,5 odsto.  Ovo voće nalazi se na 26.895 hektara, a ove godine po jednom hektaru ubrano je samo po 12,5 tona! Ukupan rod jabuka procenjuje se na  336.583 tone! U odnosu na desetogodišnji prosek to  smanjenje proizvodnje jabuke procenjeno je na 24 odsto! U ovakvom rodu jabuka dovoljnjo će biti za domaćče tržište, oko 220.000 tona… Ali, se očekivao mnogo veći izvoy nego što će ga biti. ON j u godiunama berićeta u zemlju godišnje donosio više od 125 voećš pre smao nekolioko godina donosilo je više od 125 miliona evra. Sad će to izostati.

Површина, ha26895104482552789616447102766171
  Принос по ha, t12.516.310.118.310.19.910.1
Производња, t3365831698742565514421916670910181564894
Indeks, 2024=10086.589.690.489.483.583.184.3
  • Rekordna proizvodnja jabuka od 516.411 tona u Srbiji bila je 2013. godine; 

——————————————————————————————————————–

Nema ni šljiva!

U Srbiji šljive zauzimaju čak 74.011 hektara. Na tim površinamaq ove godine ubano je samo 325.960 tona šljiva. Ili samo 4,4 tonja po hektaru! To je manje u odnsou na 2024. godinu za 15,8 odsto. U odnosu na desetogodišnji prosek smanjenje proizvdonej je šak za 25,6 odsto!A, Srbije je nekad abila zemlja š pa je priv izuvoz u SAD iz Sribje sbipe davne 1893.godien bio izvoz više od 30.000 toja suvih šljiva za 37 miliona dolara! Uz izxov 250.000 svinja u Austro – ugarsku i Srbija je tada ima suficit u trgovini sa svetom. Ali, danas se u svet iz Srbije godišenj izvozi samo između 4.000 i 5.000 tona svuih šljiva! 

Површина, ha74011529333371956687185133817380
Принос по ha, t4.454.95.24.44.34.5
Производња, t32596026566164421012429939422121578179
Indeks, 2024=10084.281.587.473.484.484.085.7
  • Rekordna proizvodnja šljiva u Sbiji bila je 1969. godine.Tada je u njenim voćnjacima bilo ubrano 886.540 tona ovog voća! 

————————————————————————————————————–

Grožđa više nego lane!

U Srbiji će se ove godine na 17.437 hektara proizvesti 140.718 tona grožđa. To je 8,1 toan po hektaru. Daklw od svih voćnih kultura jeidnjo gožđe ove godiej ima rast, u odnosu na 2024. godinu za 8,5 odsto! Ali, i to je manje za 8,3 odsto u odnosu na prosek  u protekloj deceniji. Želja Srbije je da pod vinogadiamj uskoro bude oko 34.000 hektara. Sporo se obnavljaju zasadi. U zemlji imamo I oko 500 kvalitetnih vinarija!

Rekordi bili pre pet i po decenija!

  • Rekordna proizvodnja grožđa u  Srbiji zabeležena je 1969. godine! Dakle, pre pet i po decenija imali smo rekorde u proizvodnji.Tada je na vinogadima u Srbiji bilo ubRano 748.530 tona grožđa!

Vinske sorte grozdja | Kruševac              Foto M.Berček – Uovoj sušnoj godini, na 17.437 hektara u Srbiji rodilo je 140.718 tonja grožđa

                                                                                   Grožđe

Површина, ha17437304241626261439575886807
  Принос по ha, t8.18.47.48.687.68.4
Производња, t140718256593068225911150595775257307
Indeks, 2024=100108.5105.1100.7105.8109.2107.9110.6

Posmatajući sve ove brojke , budunost onih koji se bave agrarom i voćarstovm u Srbiji nalazi se  u povratku u prošlost! Pa tek onda, kada ostvare prinose u proizvodnji iz te davne prošlosti da gledaju u budućnost! I d aim nauka ponudi veće prinjose, a drđžava da stvori uslvoe da agara bude strateška grana! Sve dok on to ne bude – pravda će sde tražiiti i na ulici!

Republički zvod za statistiku od 1999. Godine ne raspolaže sa pojedini,m podacima za AP Kosovo i Metohiju,tako da oni nisu sadržani u obuvhatanju i podataka za Republiku Srbiju!

                                             (Autor je analitičar i publicista)