BUDIMPEŠTA IZUZEĆE OD SANKCIJA PRETVORILA U DUGOROČNI POSLOVNI MODEL?

Za Štajerske novice iz Budimpešte piše: akademik Vlastimir Vujić

Evropska komisija će 15. aprila ove godine glasati da se ruska nafta  do kraja 2027. u celosti izbaci sa tržišta EU

BUDIMPEŠTA IZUZEĆE OD SANKCIJA PRETVORILA U DUGOROČNI POSLOVNI MODEL?

Dok je većina država članica postepeno napuštala ruske energente, zavisnost Mađarske od ruske sirovine poraslo sa 61 odsto na čak 92 procenta!

                Iako je Evropska komisija (EK) u decembru prošle godine zvanično najavila da će (nakon ruskog gasa) doći na red i potpuno izbacivanje ruske nafte sa tržišta Evropske unije (EU) do kraja 2027. godine – Mađarska je krenula u suprotnom smeru!? Za razliku od većine država članica koje su postepeno napuštale ruske energente, Budimpešta ih je povećavala! Pre početka ukrajinsko – ruskog rata, zavisnost severnog komšije Srbije od ruske nafte iznosila je 61 odsto, dok je taj procenat u poslednjem kvartalu lane porastao na čak 92 procenta!? Komentar najvećeg broja mađarskih energetskih analitičara je identičan – Vlada premijera Viktora Orbana je privremeno izuzeće koje je Budimpešta dobila od Brisela u okviru ranijih sankcionih paketa – pretvorila u dugoročni poslovni model! TAKAV ORBANOV PRISTUP OTVORIO JE PITANJE: Da li (je) Mađarska energetsku zavisnost koristi(la) kao sredstvo političkog pozicioniranja unutar Evropske unije?

                   Vrlo osetljivo pitanje u ovom kontekstu je i – budućnost  naftovoda „Družba“ (ključne arterije za snabdevanje srednje Evrope ruskom naftom). Upravo preko tog sistema Mađarska (ali i Slovačka) dobijaju najveći deo svoje sirovine. Isporuke su, međutim, poremećene (od kraja januara ove godine), nakon što je ukrajinska strana objavila da je ruski napad dronom značajno oštetio infrastrukturu u zapadnom delu Ukrajine. Kijev je naveo da bi popravka naftovoda zahtevala visok bezbednosni  rizik, dok su Budimpešta i Bratislava optužile Ukrajinu za nedovoljnu saradnju i proodužavanje krize (što ide u prilog najave Brisela za potpunom eliminacijom ruskih energenata sa unijskog tržišta do kraja naredne godine!). Inače, Evropska komisija najavila je da će 15. aprila predstaviti, a zatim i staviti na glasanje predlog kojim bi se ruska nafta u potpunosti eliminisala sa tržišta EU do kraja 2027. godine! Taj datum nije slučajno uzabran, jer pada samo tri dana nakon parlamentarnih izbora u Mađarskoj (koja je poslednjih godina jedan od najsnažnijih zagovornika odustajanja od pomenute briselske strategije). I pomenuti termin politički različito se tumači u Mađarskoj. U vladajućem  Fidesu  tvrde da je to „namerno urađeno, jer u glavnom gradu EU veruju da će opoziciona Tisa i njen lider Peter Mađar (koji ubedljivo vode u predizbornim anketama) posle 16 godina pobediti Viktora Orbana i odmah glasati za belgijski predlog i time dovesti Mađarsku u potpuni energetski kolaps, jer nema dovoljno alternativnih energetskih snabdevača, uvoz preko morskih luka zbog rata u Iranu drastično je smanjen, a obnovljivi izvori energije vrlo su mali pošto nije bilo ni kontinuiranog, niti ubrzanog ulaganja u njih!)“. S druge strane,  iz tabora Tise podvlače da je odluka EU da se o  ovom predlogu glasa tri dana nakon mađarskih parlamentarnih izbora – vrlo mudra. Tom odlukom Evropska komisija izbegla je da postane „faktor“ u unutrašnjoj izbornoj kampanji u Mađarskoj!

                        Najvažnija pravna dimenzija novog briselskog predloga (ipak!) leži u mehanizmu usvajanja. Za razliku od klasičnih sankcija koje zahtevaju jednoglasnost svih država članica, zabrana bi bila uvedena u okviru energetskog paketa i usvojena – kvalifikovanom  većinom!  To znači da Mađarska i Slovačka ne bi mogle da stave veto na odluku. Isti mehanizam već je primenjen prilikom usvajanja zabrane ruskog  gasa početkom 2026. godine, kada je velika većina država podržala meru.

                          Iako su Budimpešta i Bratislava najavile mogućnost  pokretanja sudskih postupaka, činjenica je da eventualne tužbe ne bi suspendovale primenu regulative. To praktično znači da bi kompanije u ovim državama morale da se prilagode novim pravilima bez obzira na pravne sporove (koji bi mogli da potraju godinama).                          Na kraju, ako predlog iz Brisela 15. aprila bude usvojen, 2027. godina označiće konačan raskid EU sa ruskom naftom, što je korak koji će imati ne samo ekonomske, već i geopolitičke implikacije!