JUNACI U NEVOLJI
Novak i Jelena Đoković.
– Fond dijaspora za maticu uplatio je 100.000 evra kao prvu pomoć otadžbini za zaustavljanje i iskorenjivanje pandemije COVID 19. Poziv za pomoć upućen je iz Ministarstva spoljnih poslova svim Srbima u rasejanju
————————————————————————–
– Vest da je Fond dijaspora za maticu uplatio 11.720.000 dinara (100.000,00 evra) kao prvu pomoć otadžbini za zaustavljanje i iskorenjivanje pandemije COVID 19 u suštini je primer srpskog ponašanja, jer kod našeg naroda se u muci poznaju junaci.
Ovako ovaj humani čin jedne od najvećih srpskih dobrotvornih organizacija prokomentarisao je Mića Jakšić, predsednik Matice iseljenika i Srba u regionu, koji je uputio apel svim Srbima sveta da slede primer Fonda dijaspora za maticu.
Ovo srpsko humanitarno udruženje osnovano je na Saboru matice i rasejanja početkom avgusta 1999. u Beogradu sa ciljem da pomaže obnovu i razvoj zemlje, očuvanje nacionalnog identiteta. kulturne veze matice i rasejanja i pruža shumanitarnu pomoć ugroženom narodu. Osnivači su bili dr Miloje Milićević iz Berlina, Mihajlo Milićević iz Toronta, Živorad Jovanović iz Beograda, Gojko Slijepčević iz Stokholma i još 350 delegata iz matice i rasejanja.
Ranko Tomović počasni konzul-
Upravni i nadzorni odbor imaju devet članova iz dijaspore: Mladen Pavlović, Ljiljana Pantić Skaramela, dr Branislav Đorđević iz Švajcarske, dr Ljiljana Vener, Đorđe Đorđević, Predrag Rakočević iz Nemačke i Ratko Milićević iz Australije.
– Fond je prilozima iz rasejanja samo 2000. godine sakupio 12 miliona nemačkih maraka. O toga je 6 miliona maraka investirao u obnovu porušene Srbije. Sa 7 miliona evra finansirao je zbrinjavanje naroda od poplava, zemljotresa, siromaštva. Izgradio je bolnice, škole, domove, obdaništa, smeštaj za izbeglice, narodne kuhinje i finansirao školovanje đaka i studenata u Srbiji i Republici Srpskoj – saznali smo u Fondu.
Posebne aktivnosti pomoći bile su tokom katasrofalnih poplava 2014. godine. A 2015. godine obnovljen je rad fondacije “Sanje Milenković”, koja pomaže učenike, mlade talente u oblasti matematike.
– Ova najnovija pomoć uplaćena je na bankovni račun Ministarstva zdravlja Republike Srbije, a namenjena je nabavci najneophodnije medicinske opreme, lekova i materijala za urgentne potrebe zdravstvenih ustanova u Srbiji i Republici Srpskoj – kažu u Fondu dobrotvori, koji ne žele preveliki publicitet oko pomoći koju smatraju svojom patriotskom željom.
Upravni odbor Fonda dijaspora za maticu je ovom prilikom pozvao sunarodnike u rasejanju da, svako u skladu sa svojim mogućnostima, u ovom teškom periodu iskaže solidarnost i pridruži se akciji prikupljanja humanitarne pomoći kako bi se pandemija virusa COVID 19 savladala u što kraćem vremenu i otklonile njene posledice.
U međuvremenu su naši ugledni sportisti iz sveta i “svetski ambasadori Srbije” dali svoje humanitarne priloge svojoj otadžbini. Teniserka Ana Ivanović iz Nemačke je zajedno sa nekoliko kompanija pod okriljem UNICEF-a donirala Srbiji 35 respiratora. A 1.700 ugroženih porodica dobilo je higijenske pakete kako bi što lakše prošle kroz krizu usled korona virusa
Srpski fudbaler Luka Jović iz Madrida poklonio je 50.000 evra za kupovinu respiratora neophodnih u borbi protiv koronavirusa u Srbiji Svetski šampion u tenisu Novak Đoković sa suprugom Jelenom darovao je otadžbini milion evra kao pomoć u brobi protiv ove opake pandemije.
– Mnogi poznati ljudi iz rasejanja imaju svoje fondacije za pomoć srpskom narodu u otadžbini i ja verujem da su oni već u akciji darivanja neophodnih sredstava za borbu protiv one pandemije – kaže Mića Jakšić i pominje fondacije koje imaju, na primer, Vlade Divac, Neven Subotić, Dejan Stanković, Miloš Teodosić, Jelena Janković i drugi uspešni sportisti srpskog porekla.
Pored sportista svoje fonadcije imaju i uspešni poslovni ljudi iz dijaspore, kao što su, na primer, Filip i Madlena Cepter, Branko Tupanjac, Slobodan Pavlović, Slavica Radić Eklstone, Ubavka Matić, Miomir Glavčić, Milun Nikolić iz Beča. Bečki biznismen Goran Nikolić, vlasnik autobuske kompanije „Nikolić prevoz“ donirao je mantile medicinskim radnicima u Negotinu da bi im se zahvalio za borbu protiv korona virusa.
Akademik Svetlana Matić, austrijski profesor, patriota, predsednik Austrijsko-srpskog udruženja za kulturnu saradnju „Vilhamina Mina Karadžić“, koja je darivana pomoć Opštoj bolnici u Pančevu, okuplja u Beču naše humanitarce za pomoć lekarima i medicinskom osoblju u Srbiji u borbi sa korona virusom.
U svetu živi 2,5 miliona srpskih iseljenika, gastarbajtera i manjinaca i svi oni na neki način žele da se uključe u pomoć srpskom narodu u otadžbini. Naši ljudi se javljaju srpskim ambasadama i konzulatima i traže načine da pomognu. To nam je potvrdio Miroljub Petrović, ambasador Republike Srbije u Australiji:
– Ambasada Republike Srbije u Kanberi i Generalni konzulat u Sidneju primili su prethodnih dana mnogobrojne pozive članova srpske zajednice koji žele da pruže podršku Republici Srbiji u borbi protiv pandemije virusa korona. Ambasada je 23. marta 2020. godine otvorila poseban bankovni račun kod Komonvelt Banke, namenjen isključivo prijemu donacija u novcu koje će biti korišćene u borbi protiv korona virusa.
Ova aktivnost ambasada i konzulata je direktno vezana za preporuku ministra diplomatije Ivice Dačića, koje je uputio našim ambasadorima, konzulima, ali i počasnim konzulima Srbije u svetu:
– Nama kao Počasnom konzulatu R. Srbije u Katovicama i meni kao počasom konzulu poslata su iz otadžbine dva predloga. Prvi je od Vlade Srije, koja nam je dala upustva kako da se organizujemo i pomažemo našim državljanima u Poljskoj. A od ministra Dačića sam dobio da se angažujem sa našim ljudima i Poljacima oko prikupljanja pomoći, novčane i materialne za našu Srbiju – rekao nam je počasni konzul Ranko Tomović, inače, poslovni čovek poreklom iz Čačka.
Srbija još od vremena pre Prvog svetskog rata ima počasne konzule u inostranstvu. Tu počast i zvanje dodelilo im je Ministarstvo spoljnih poslova Republike Srbije. Danas Srbija ima oko pedeset počasnih konzula u svetu. To su, uglavnom, ugledne ličnosti, strani državljani, a nekoliko njih su i srpskog porekla. Oni zastupaju srpske interese u svetu i pomažu našu zemlju.
U Belgiji je, na primer, počasni konzul mr Aleksandar Davidović, u Irskoj mr Živko Jakšić, na Islandu su članovi porodice Kojić, u Kneževini Monako je Goran Đoković, stric tenisera Novaka Đokovića, a u Poljskoj je mr Ranko Tomović i u Slovačkoj dr Mojmir Vrlik. U SAD je počasni konzul Aleks Mačeski iz Klivlenda, a u Vijetnamu Dragan Mladenović, fabrikant poreklom iz Vlasotinca.
Među nezvanične počasne linčnosti Srbije, kao ambasador humanosti ističe se posebno gospodin Arno Gujon. Ovaj francuski humanitarac, osnivač organizacije “Solidarnost za Kosovo“ kaže da su, u vremenu kada je virus korona pogodio ceo svet, Srbi sa Kosova u posebno teškom položaju jer su ugroženi ne samo od virusa, nego i od poteza prištinske vlade
– Mi nastavljamo da radimo iako su uslovi još teži nego ranije. Ako im ne pomažemo sada, možda oni neće imati dovoljno hrane za nekoliko meseci. To je ono što moramo da izbegnemo i zato sam apelovao na sve ljude dobre volje, kako u Francuskoj tako i u Srbiji, da nastave da pomažu Srbima na Kosmetu – izjavio je ovih dana Arno Gujon.
Kako je došlo do povećanja broja obolelih od virusa, što zahteva ogromnu angažovanost medicinskih stručnjaka i radnika, Ministarstvo spoljnih poslova je oglasilo i poziv našim lekarima, sestrama i tehnučarima koji rade u svetu da dođu kući i pomognu srpskom narodu.
Osmišljen je specijalni program “Tačka povratka”, u saradnji sa Ministarstvom spoljnih poslova Vlade Republike Srbije i diplomatsko-konzularnim predstavništvima Srbije i uz podršku Programa UN za razvoj (UNDP), koji poziva slobodne medicinske radnike i radnice u inostranstvu da se prijave ukoliko su spremni da se, ukoliko bude potrebno, privremeno vrate u zemlju i svojim znanjem, iskustvom i veštinama pomognu u borbi sa epidemijom koronavirusa u Srbiji. U tom pozivu piše:
– Usled rastućeg pritiska na zdravstveni sistem, u želji da se na vreme pripremimo i podržimo borbu za očuvanje života i zdravlja građana Srbije, pozivamo sve slobodne zdravstvene radnike i radnice, lekare, medicinske sestre, medicinske tehničare i druge zdravstvene stručnjake koji se nalaze u inostranstvu, da dostave informacije o svojoj raspoloživosti, kao i konkretnom stručnom znanju i iskustvu.
U Srbiju se već vratila 24 medicinska radnika, koji su, napustili posao u Nemačkoj da bi pomogli Srbiji, iako su suočeni sa pretnjama da kasnije više neće moći da se zaposle nigde u EU.
Antrfile
DONACIJE BEZ POREZA ?
U zapadnim državama humanitarna pomoć i ostale vrste dobrotvornih donacija su oslobođeni poreza. Njihov iznos se odbija od poreza davalaca i to stimuliše dobrotvore da daruju svoju pomoć tamo gde je neophodna. U Srbiji se humanitarna pomoć i donacije oporezuju, što je svojevrsna prepreka ka većem dobročinstvu naših ljudi iz sveta. Narodna banka Srbije je proporučila da se ti naši porezi u ovom teškom vremenu ne primenjuju.
Marko Lopušina