SEDAM MAĐARSKIH MINISTARA NE NASTAVLJAJU RAD U FONDACIJAMA

Za „Štajerske novice“ piše akademik Vlastimir Vujić

Vlada madjarskog premijera Viktora Orbana 15. februara

odlučila

Premijer Mađarske Viktor Orban i predsednica Evropske Komisije Ursula fon Lajen

SEDAM MINISTARA NE NASTAVLJAJU RAD U FONDACIJAMA

UNIVERZITETA!

Osim zahteva Evropske unije da se ministri i ostali

državni funkcioneri povuku iz fondacija, Budimpešti su iz

Brisela stigle i primedbe na model funkcionisanja institucija, za

koji je rečeno da ne obezbedjuju transparentno upravljanje

sredstvima iz fondova EU, pošto se na njih ne primenjuju

pravila o javnim nabavkama, a ni o sukobu interesa?

Ministri – JUDIT VARGA, ČABA LANTOŠ, JANOŠ

LAZAR, MIHALJ VARGA, IŠTVAN NADJ, PETER SIJARTO i TIBOR

NAVRAČIĆ – od 15. februara ove godine NISU NASTAVILI RAD U

ODBORIMA FONDACIJA KOJE UPRAVLJAJU MADJARSKIM

UNIVERZITETIMA!

Odluka madjarske vlade da povuče svoje visoke

funkcionere iz uprava univerziteta donela je olakšanje pre svega

studentima, koji su zbog zamerki od strane Evropske unije u

januaru ove, 2023. godine, ostali bez mogućnosti da deo

školovanja provedu u inostranstvu. Šef kabineta premijera

Orbana, Gergelj Guljaš, odluku je obrazložio rečima „DA JE

VLADA MADJARSKE UVEK BILA SPREMNA NA RAZUMNE

KOMPROMISE SA EU, UKLJUČUJUĆI i PODRŠKU ZAHTEVIMA

KOJI NEMAJU ZAKONSKU OSNOVU, ALI KOJI NE ŠTETE

INTERESIMA MADJARSKE“ (sic!?). Guljaš je još dodao „DA JE

VLADA NA KOŠUTOVOM TRGU SPREMNA i DA MODIFIKUJE

MANDAT POVERENIKA U FONDACIJAMA NA ODREDJENI

VREMENSKI PERIOD UMESTO NA – DOŽIVOTNI (kao što je to u

ovom trenutku?!).

DA OBRAZLOŽIMO RAZLOGE NAGLOG

ZAOKRETA ORBANOVE VLADE PREMA BRISELU U OVOM

SLUČAJU?

Madjarska akademska javnost bila je vrlo

zabrinuta kada je početkom januara iz Evropske unije stigla vest

da MADJARSKI UNIVERZITETI KOJI RADE KAO FONDACIJE OD

JAVNOG INTERESA (i oni kojima upravljaju takve fondacije!) –

NEĆE DOBITI NOVE GRANTOVE IZ PROGRAMA

MEDJUNARODNE RAZMENE STUDENATA i PROFESORA

„ERAZMISA PLUSA“ i PROGRAMA „HORIZONT EVROPA“ ZA

ISTRAŽIVANJE I INOVACIJE KOJE FINANSIRA EVROPSKA UNIJA?

Osim zahteva da se ministri i ostali državni funkcioneri povuku iz

fondacija, iz Brisela su stigle i primedbe na model funkcionisanja

institucija, za koji je rečeno – DA NE OBEZBEDJUJU

TRANSPARENTNO UPRAVLJANJE SREDSTVIMA IZ FONDOVA

EU, POŠTO SE NA NJIH NE PRIMENJUJU PRAVILA O JAVNIM

NABAVKAMA, A NI O SUKOBU INTERESA!?

U Madjarskoj, inače, trenutno funkcioniše 27

univerziteta, od kojih je dve trećine do sada dobijalo značajne

subvencije od EU! Primera radi, U PERIODU OD 2014. DO 2020.

GODINE, BUDIMPEŠTANSKI UNIVERZITET „KORVINUS“ DOBIO

JE NA IME GRANTOVA 3,6 MILIONA EVRA IZ OKVIRNOG

ISTRAŽIVAČKOG PROGRAMA „HORIZONT 2020“ – ZA

JEDANAEST SVOJIH PROJEKATA. TAKODJE, U DECEMBRU 2020.

GODINE, PRVI PUT U SVOJOJ ISTORIJI „KORVINUS“ JE POBEDIO

NA TENDERU ČIJI JE BUDŽET IZNOSIO ČETIRI MILIONA EVRA!

Prema podacima Evropske komisije (EK),

2020. godine je 22.620 madjarskih državljana učestvovalo u

programu razmene u oblasti visokog obrazovanja i stručnog

osposobljavanja „Erazmus plus“, a Evropska unija ih je podržala

sa 40,45 miliona evra.

Da podsetimo, povodom odluke Evropske

komisije o uskraćivanju sredstava Madjarskoj, Ministarstvo

kulture i inovacija je u januaru saopštilo da će vlada premijera

Orbana „održavati stalne konsultacije do krajnjeg roka u

martu, kako bi osigurala kontinuirani, neometan pristup

resursima koji utiču na visoko obrazovanje“. Tada je naglašeno

da je Madjarska „ispunila sve svoje obaveze i stoga odbija da

prihvati diskriminatorsku odluku Evropske komisije da isključi

iz direktnih tendera EU fondacije za upravljanje imovinom od

javnog interesa i univerzitete kojima oni rukovode.

U Budimpešti očekuju da će nakon

povlačenja ministara sa univerziteta vrlo brzo doći do napretka

u razgovorima s Briselom o nastavku finansiranja programa

„Erazmus plus“, jer je taj vid stipendiranja studenata i profesora

od ključnog značaja za madjarske univerzitete. Prema

dosadašnjoj praksi, studenti osnovnih studija su poslednji

semestar u okviru trogodišnjeg školovanja provodili u

inostranstvu, pohadjajući odabrane programe na srodnim

univerzitetima. Sličnu saradnju sa fakultetima izvan Madjarske

imali su i profesori, koji su najmanje jednom godišnje mogli da

provedu nedelju dana u inostranstvu i drže predavanja iz svojih

užestručnih oblasti. Troškove njihovih aktivnosti pokrivala je

Evropska unija.

Za „Štajerske novice“

iz Budimpešte piše:

Akademik Vlastimir Vujić