Osnovan Odbor za iseljeništvo Matice srpske
POKAZATI BRIGU ZA ISELJENI NAROD U SVETU

- U zdanju Matice srpske u Novom Sadu održana je prva
sednica Odbora za iseljeništvo sa ciljem da ukazuje na
glavne probleme dijaspore i njihova rešavanja, o
odnosima dijaspore i matice, kao i očuvanja srpskog
identiteta u svetu
Dr Marko Lopušina
Odluka o formiranju Odbora za iseljeništvo u krilu Matice
srpske donesena je krajem februara sa sednici Upravog
odbora. Tada je Odbor imenovan u sastavu prof. dr Vladimir
Grečić, predsednik, prof. dr Krinka Vidaković Petrov,
potpredsednik, prof. dr Jovan Filipović, potpredsednik, msr
Ivona Knežević, sekretar, prof. dr Mirjana Bobić, doc. dr
Milica Vesković Anđelković, Aleksandar Vlajković, dr
Boban Kovačević, dr Marko Lopušina, dr Zoran
Milosavljević, dr Maša Mišković, dr Vjera Mujović Prajs,
prof. dr Ranka Perić Romić, dr Jelena Predojević, dr
Dragomir Radenković, dr Danica Šantić i prof. Milena
Vučićević.
U februaru je imenovan i Savet odbora za iseljeništvo od
tridesetak članova sa svih krajeva sveta. Među njimas su, na
primer, Nikola Lončar, predsednik Tesline naučne gondacije
iz Filadelfije, prof. Svetlana Matić, predsednica Austrijsko-
srpskog kulturnog društva “Mina Karadžić” iz Beča i otac
Miroslav Stojenvenović, predsednik Srpskog instituta iz
Ciriha.
Na prvoj sednici Odbora za iseljeništvo Matice srpske
predsedavali su prof. dr Dragan Stanić, predsednik Matice
srpske, prof. dr Vladimir Grčić, predsednik Odbora i prof. dr
Jovan Filipović, potpretsednik Odbora. Razmatarani su
kratkoročni i dugoročni plan rada, kao i eventualno proširenje
sastava Odbora i Saveta odbora u narednom periodu. - Matica srpske je posle dugih priprema odlučila da se
aktivno uključi u rešavanje ključnih problema našeg
iseljeništva, u poboljšanje odnosa dijaspore i matice,
kao i u proces očuvanja nacionalnog i kulturnog
ideniteta našeg iseljenog narod au inostranstvu. Mi u
Matici srpskoj želimo da čuvamo i razvijamo protok
naših ljudi i njihovih ideja sa svih meridijana sveta, jer
smo svesni da su ljudi i njihova znanja ogroman
kapital, koji treba da služi za dobro Srbije – rekao je u
svom pozdravnom govoru profesor Dragan Stanić.
Predsednik Odbora dr Vladimir Grečić se složio da
Matica srpska kao najstarija najpametnika srpska kuća
može bitno da utiče na poboljšanje saradnje matice i
srpske dijaspore.
- Na nama je da utvrdimo plan rada i da obezbedimo
kontinuitet ua našem delovanju, kako bismo imali
zadovoljavajuće rezultate. Istraživanje srpskog
iseljeništva nije ranijih godina rađeno na
zadovoljavajući način ni od strane naučnih, ni od strane
državnih institucija. Mi treba d aširimo svest o značaju
srpske dijaspore, ali i o dobrobiti za naš narod i našu
otadžbinu – naglasio je dr Grečić.
Predloženo je da Odbor za iseljeništvo Matice srpske
funksioniše kao trojstvo Srpske pravoslavne crkve,
Republike Srbije i same Matice srpske, da se usvojeni
projekti realizuju, da se naučne studije i radovi objave u
posebnom Zborniku ovog odbora i da se godišnje
organizuje Konferencija o iseljeništvu, na kojoj bi se javno
raspravljalo o glavnim problemima našeg naroda u
inostranstvu.
Profesor Jovan Filipović je predložio da Odbor za
iseljeništvo Matice srpske počne da radi na izradi Baze
podataka svih iseljenih Srba u svetu. - Matica srpska je kao majka svih Srba, koja svake
nedelje priprema sarmu za ručak svojoj deci. A deca
rasuta svuda, neka dođu, a neka ne dođu na nedeljni
ručak kod majke – slikovito je objasnio dr profesor
Jovan Filipović, inače, stručnjak za srpsku naučnu
dijasporu i vlasnik Baze podataka srpskih naučnika u
svetu.
Dr Jelena Predojević je predložila da se održi naučna
rasprava o definiciji srpske dijaspore i tako odgovori na
pitanja da li su iseljeni Srbi dijaspora, rasejanje,
emigracija, migracija ili iseljeništvo.
- Predlažem da se razmotri i usvoji Projekat
prebrojavanja svih Srba sveta da bi se na verifikovan
način utvrdio broj naših ljudi na planeti Zemlji i
posebno u rasejanju. Ima mnogo zloupotreba broja
srpskog naroda u rasejanju, jer nema zvanično
utvrđenog podatka o iseljenicima. Utvrditi tačan broj je
veoma bitno kada je, na primer, reč o statusu Srba u
pojedinim zemljama gde mogu, ako su brojni, da
dobiju status nacionalne manjine – predložio je dr
Marko Lopušina.
Ambasador Dragomir Radenković je govorio o lošim
popisima Srba u susednim državama, o padu broja srpskog
stanovništva u Hrvatskoj, Mađarskoj i Rumuniji, kao i o
nepriznanjavnju velikog broja Srba u Sloveniji. Odbor za
iseljeništvo Matice srpske je predložio da se angažuje u
borbu za poboljšanje statusa srpskog naroda u Sloveniji. - Matica srpska može svojim predlozima Vladi Slovenije
da utvrdi pravi broj Srba i da razmoti mogućnost da
kao autothoni narod slovenački Srbi dobiju status
nacionalne manjine da pokrene slovenačku kulturnu
javnost da nas podrži i da to isto traži od svojih vlasti.
Mi imamo mogućnosti da delujemo preko javnog
mnenja, preko kulturnih i naučnih krugova da se svest
o Srbima u reginu menja i da se naš narod prihvata sa
uvažavanjem i statusom nacionalne manjine.
Kako su ocenili dr Dragan Stanić i dr Vladimir Grečić
prva konsitutivna sednica Odbora za iseljeništvo Matice
srpske bila je jako sadržajna i uspešna, jer su njeni članovi
definisali okvir svog zajedničkog rada i pojedinačnih
aktivnosti. I dogovorili se da krajem 2023. godine održe
Konferenciju o srpskom iseljeništvu danas u svetu.

