ZABORAVLJENA KRALJICA ALEKSANDRA KARAĐORĐEVIĆ

Foreign Royalty, pic: circa 1940’s, Queen Alexandra of Yugoslavia, (1921-1993), formerly Princess Alexandra of Greece, who married King Peter II of Yugoslavia in 1944, as King and Queen they never ruled in Yugoslavia due to the country becoming a republic after World War II (Photo by Popperfoto via Getty Images/Getty Images)
  • Aleksandra Karađorđević bila je kraljica Kraljevine Jugoslavije. Umrla je pre tri decenije, ali se u Srbiji i u Grčkoj danas nje malo ko seća

Piše: Marko Lopušina

              Kraljevska porodica Karađorđević i monarhisti Srbije su tokom godine svečano obeležili godine smrti i rođenja kralja Petra Prvog i kralja Petra Drugog. Veoma skromno u porodici, a gotovo nikako u javnosti, obeležana je godišnjica smrti kreljice Aleksandre Karađorđević od Jugoslavije. Bila je supruga kralja Petra Drugog i majka prestolonaslednika Aleksandra Trećeg Karađorđevića, koji danas živi sa princezom Katarinom u Kraljevskom dvoru na Dedinju.  

      Кraljica Aleksandra je kćerka NJ.V. Кralja Aleksandra od Grčke i NJ.К.V. Princeze Aspazije od Grčke i Danske. Rođena je kao Aspazija Manos u Atini 25. marta 1921. Školovala se u Vestfildu, a zatim u školi Hitfild. Posle školovanja u Engleskoj živela je kod g-đe Ozan u Parizu. Kao potomak grčkih i danskih monarha, pre braka za Srbina nosila je titule princeze od Grčke i Danske. Bila je prva grčka princeza koja je među bližim precima imala Grke, i to sa majčine strane. Njen otac je bio nemačke krvi, kao uostalom i većina evropskih vladara. MajkaAspazija Manosje bila potomkinja fanariotske i ugledne aristokratske porodice Manos.

        Zahvaljujući reakciji Aleksandrine babe, kraljice Sofije, u julu 1922. godine donesen je zakon koji je dozvoljavao kralju da prizna i ozakoni brakove kraljevske porodice koji su bili sklopljeni bez njegovog dopuštenja. Kralj Konstantin Prvi je zatim izdao dekret koji je ozakonio brak između njegovog sina i AspazijeAleksandra je tako postala zakonito dete prema grčkom zakonu, zajedno sa majkom dobila titulu princeze od Grčke i Danske, te oslovljavanje Kraljevsko visočanstvo, ali bez prava na nasledstvo grčkog trona, koje su ostali članovi grčke kraljevske porodice imali.

           Rođena je u kraljevskoj rezidenciji Taitoi (15 km od Atine), pet meseci nakon smrti svoga oca koji je nasledio grčki tron nakon što je njegov otac, Aleksandrin deda, Konstantin I Grčki, zbačen i proteran. Konstantin se vratio u Grčku i ponovo zauzeo tron mesec dana nakon Aleksandrove smrti. Kako je vlada Aleksandrovu kratku vladavinu smatrala regentstvom, što je značilo da je Aleksandrov brak, sklopljen bez dopuštenja njegovog oca, bio nevažeći, a to je značilo da je dete rođeno iz njega nezakonito. Da nije proglašena nezakonitom, Aleksandra bi bila zakonska naslednica svoga oca i de jure kraljica Grčke od trenutka svoga rođenja.          

      Kralja Petra II Karađorđevića je upoznala aprila 1942. u Londonu na čajanci u Klubu savezničkih oficira. 20. marta 1944.  U to vreme spekulisalo se da je ona bila tajno verena za svog rođaka princa Filipa, koji je kasnije postao vojvoda od Edinburga i suprug buduće britanske kraljice Elizabete II, što nikada nije potvrđeno. Tek, zna se da je jugoslovenski Petar IIbio njen dalji rođak, budući da oboje potiču od britanske kraljice Viktorije.

         Par se dve godine viđao u rezidenciji vojvotkinje od Кenta, da bi se potom venčali u Londonu 1944. godine.  Bilo je tu u martu mesecu u jugoslovenskoj ambasadi u Velikoj Britaniji. Mladoženja se venčao u uniformi avijatičara, koja nije bila ni po srpskim, ni po engleskim propisima. Mlada je nosila pozajmljenu venčanicu od gospođe Meri Ligon, supruge ruskog princa Vsevoloda Ivanoviča. Prilikom fotografisanja za zvaničnu, dvorsku fotografiju Petru je potureno jastuče – bio je tri centimetra niži od buduće supruge.

        Venčanju su prisustvovali kralj Džordž VI, Đorđe II Grčki, Hakon VII od Norveške i Vilhemina od Holandije i brojni ugledni članovi britanske kraljevske porodice. Među zvanicama je bilo samo 19 Jugoslovena, a među njima Božidar Purić i major Vojislav Lukačević. Kraljev kum bio je britanski kralj Džordž V.

         Od britanske diplomatije prisustvovao je samo ministar spoljnih poslova Entoni Idn. Vinston Čerčil nije došao, iako je bio pozvan. Kada je kralj Petar Drugi Karađorđević odlučio da se oženi grčkom princezom Aleksandrom u vreme dok je buktio Drugi svetski rat, došlo je do krize u njegovim odnosima sa ministrima i sa Vinstonom Čerčilom. Predsednci izbegličke vlade Slobodan Jovanović, Miloš Trifunović i drugi srpski političari su smatrali da je neprikladno venčavati se u ratno vreme. Protiv svadbe je bila i kraljica Marija i to je dovelo do konačnog prekida njihovih odnosa.

         Kraljevo i princezino venčanje je loše prihvaćeno u jugoslovenskoj i svetskoj javnosti. Vinston Čerčil, iako je podržavao brak predstavnika jugoslovenske i grčke kraljevske dinastije, takođe se protivio kraljevim namerama. Ministri Juraj Krnjević, Juraj Šutej i Miha Krek su bili neutralni. Sa druge strane, Dragoljub Mihailović je podržavao kraljevu nameru, pa je juna i jula 1943. prikupljao potpise jugoslovenskih građana koji su se slagali sa kraljevom odlukom.

         Udajom Aleksandra Karađorđević je dobila titulu kraljica Jugoslavije, mada nijeda nije kročila na tlo Jugoslavije. Titulu Njeno kraljevski veličanstvo kraljica Jugoslavije nosila je do svoje smrti. Kraljica Aleksandra rodila je у Лондону 17. jула 1945. godine samo jedno dete — princa Aleksandra Karađorđevića. 

        Kraljevski brak Petra i Aleksandre Karađorđević bio je jako naporan. Kralj je bio rastrzan između Jugoslavije, Velike Birtanije i srpske emigracije u svetu, koja je volela da ga napija i ponižava. Kraljice je bila usamljena sa sinom, pa je napustila London i preselila se jedno vreme u Pariz. 

GRČKE SNAJKE

  • Grkinja Aleksandra Karađorđević bila je kraljica Kraljevine Jugoslavije. Pre nje i posle nje pet Grkinja bile su (ne)krunisane srpske vladarke.

         Kraljica Aleksandra od Jugoslavije živela je desetak godina u braku sa kraljem Petrom Drugim Karađorđevićem. Za to vreme odlikovana je Ordenom Karađorđeve zvezde, Velikim krstom kraljevine Jugoslavije, Oredenom Belog orla, Ordenom Jugoslovenske krune, Ordenom Svetog save i Ordenom svete Olge i Sofije Kraljevine Grčke. 

         Aleksandra Karađorđević bile je šesta po redu srpska vladarka srpskog porekla. Pre nje i posle nje pet Grkinja bile su krunisane srpske vladarke. Naime, srpski vladari najčešće su se ženili Grkinjama, koje su potom postale srpske kraljice i princeze. 

        Prva među njima bila jeJelena Gatiluzio, princeza iz Grčke, rođena je 14. veku. Pripadala je grčkoj porodici Gatiluzio. Bila je ćerka Frančeska II Gatiluzija, vladara Lezbosa (1384-1404). Pominje se septembra 1405. godine kada je sklopljen brak sa srpskim despotom Stefanom Lazarevićem. Tako se Stefan orodio sa vizantijskom dinastijom Paleolog, što mu je omogućilo da ponese titulu despota. Srpska snaja Jelena Gatiluzio Lazarević se kasnije ne pominje. Nisu imali dece. Nalsednjik njihove države bio je Đurđa Brankovića, koji je postao grčki zet.  

       Druga je bila Irina Kantakuzina, žena Đurđa Brankovića. Rođena je u Konstantinopolju. Njen otac bio je Dimitrije Prvi Kantakuzin, unuk vizantijskog cara Jovana Šestog Kantakuzina. U braku su bili u braku od 1414. do 1456. godine.  Dobila je ime Jerina Branković i titulu despotice. U srpskom narodu  bila je poznatija kao Prokleta Jerina.  Kada je Đurađ Branković umro 1456. godine despotica Jerina je vladala Srbijom kao regent. Gradila je utvrđenja, dvorove i kamene gradove po Srbiji, koje je narod nazivao Jerinin grad.  Sa despotom Đurđem despotica Jerina je imala petoro dece: sinove Todora Brankovića (1415—1428), Grgura Branković (1417 — 1459), Stefana (1425—1476), srpski despot od 1458. do 1459. godine i Lazara Brankovića, (1427 — 1458), srpski despot od 1456. do 1458. godine i ćerku Katarinu Branković (1418 — 1492), koja je bila udata za grofa Ulriha Drugog Celjskog.  Kraj života Jerina je dočekala kao monahinja u Majdanu na Rudniku. Despotica Jerina Branković je preminula u maju 1457. godine. 

     Treća “naša” Grkinja je bila Artemiza Joanidis bila, udata za Milana Hristića, sekretara srpske ambasade u Carigradu. Kralj Milan se razveo od kraljice Natalije, a Artemiza od Milana Hristića. U vanbračnoj vezi kralja i ljubavnice rođen je 1889. godine sin Đorđe Obrenović. Svo troje su se odselili u Pariz i živeli pod imenom Milan Obrenović, grof od Takova. 

       Četvrta je bila Olga od Grčke i Danske (1903-1997). Rođena je u Atini u kraljevskom dvorcu Tatoj.  Bila je najstarija ćerka princa Nikole od Grčke, sina grčkog kralja Đorđa Prvog, njegove žene velike ruske kneginje Jelene Vladimirovne, unuke imperatora Aleksandra Drugog i sestre Kirila Vladimiroviča kasnijeg pretendenta na ruski presto. Kada je knez Pavle Karađorđević (1893-1976.) bio student na Oksfordu upoznao je ovu grčku princezu. Venčali su se u Beogradu, 22. oktobra 1923. godine. Venčani kum im je bio vojvoda od Jorka, budući britanski kralj Džordž Šesti i njegova supruga Elizabeta, vojvotkinja od Jorka. Kneginja Olga Karađorđević je sa knezom Pavlom imala troje dece – sina kneza Aleksandra (1924—2016), sina kneza Nikolu (1928—1954) i kćer kneginju Jelisavetu (1936).

        Peta je bila kraljica Aleksandra od Jugoslavije, a šesta 

 Katarina Batis, poslovna žena iz Grčke koja je postala druga supruga prstolonaslednika Aleksandra Karađorđevića. Upoznala je princa Aleksandra 1984. godine u Vašingtonu (SAD). Venčali su se u Londonu 21. septembra 1985. godine. Kum im je bio grčki kralj Konstantin, a stari svat kraljević Tomislav, stric princa Aleksandra. Zajedno su podigli prinčeve Petra, Filipa i Aleksandra. Nosilac je titule Njeno Kraljevsko Visočanstvo, princeza od Srbije. Od 2001. godine žive u Beogradu.  Princeza Katarina je humanitarac. darovala je srpskom narodu pomoć vrednu oko 20 miliona evra.

          Sredinom šesdesetih godina prošlog veka brat kralja Petra Drugog i kraljice Aleksandre zapao je u tešku krizu. Kada joj је kralj Петар Drugi саопштио намеру да се разведе, kraljicaАлександра је покушала самоубиство. Kralj se preselio u SAD,a kraljice je živela sa sinom Aleksandrom u Velikoj Britaniji. 

          Petar Karađorđević umro od ciroze jetre u jednoj denverskoj bolnici 3. novembra 1970. Posle toga Aleksandra je bila udovica 23 godine. Umrla je u Ist Suseksu 30. januara 1993. godine. Bila je sahranjena 7. februara 1993. na kraljevskom groblju Tatoj u Grčkoj. 

             Poslednji jugoslovenski kralj Petar Drugi Karađorđević i poslednja jugoslovenska kraljica Aleksandra Karađorđević opet su bili zajedno 26. maja 2013. kada su u okviru državne sahrane položeni u kripti hrama Svetog Đorđa na Oplencu.