PRUGA BUDIMPEŠTA – BEOGRAD OPERATIVNA (ČETVRTI PUT) – 2026. GODINE!?

Za Štajerske novice iz Budimpešte, piše: akademik Vlastimir Vujić

Realizacija  kineskog  investicionog  projekta  „Jedan pojas, jedan put“, u Mađarskoj kasni sedam godina

              Parlament Madjarske na glavnom gradskom Trgu Košut 

Od potpisivanja ugovora Budimpešte i Pekinga 23. decembra 2015. godine za rekonstrukcijom mađarske deonice buduće brze pruge Budimpešta – Beograd i njenog zvaničnog puštanja u rad za dve i po godine (15. jun 2018.) do danas, PROŠLO JE PUNIH SEDAM GODINA, A ONA JOŠ UVEK NIJE STARTOVALA (sic!)? Probijen je i drugi termin za okončanje svih radova (2021.), potom i treći (2024.). Sada je javnosti saopšten i četvrti – 2026. godina?!

                Krenimo u poslovno-političku analizu i finansijske „prikrivke“ ovog projekta?

                 U maju 2020, godine mađarski parlament usvojio je zakon po kojem DETALJI POMENUTOG UGOVORA SA KINEZIMA MORAJU DA OSTANU TAJNI U NAREDNIH 10 GODINA, A U OBRAZLOŽENJU ODLUKE  ISTAKNUTO JE DA SE NA TAJ NAČIN DRŽAVA  ŠTITI „OD NEPOTREBNOG SPOLJNOG UTICAJA“ KAO i „NACIONALNI  INTERESI“.

                     U mađarskoj javnosti, međutim, špekuliše se da je „OSNOVNI RAZLOG ZA SAKRIVANJE UGOVORA TO ŠTO USLOVI NISU POVOLJNI ZA MAĐARSKU STRANU“. Opozicija u toj zemlji objašnjava da je investicija problematična iz više razloga. Renoviranje košta 4,1 milijardu forinti po kilometru, što je četiri puta više od prosečne cene od 1,14 milijardi forinti po kilometru nu Mađarskoj(?!), dok je udeo kineskog kredita (o čijim detaljima niko ništa ne zna u Mađarskoj) – čak 85 odsto? Problem je i to što radove izvodi najbogatiji Mađar (i prijatelj premijera Viktora Orbana od detinjstva) – LERINC MESAROŠ kome će taj posao, tvrde analitičari – doneti oko 300 milijardi forinti! Mesaroševe građevinske kompanije angažovane su i na srpskoj strani ove pružne deonice, a učestvovaće i u izgradnji Nacionalnog stadiona i EKSPOA u Srbiji!?

Zbog dvadeset sest upravnih predmeta vezanih za izgradnju pruge od prestonice do Kelebije, madjarska strana kasni tri po godine.

                     Ovde je vrlo važno istaći da je u novembru 2017. RASPISAN TENDER ZA IZGRADNJU JUŽNE DEONICE IZMEĐU ŠOROKŠARA i KELEBIJE, A TEK ČETIRI GODINE KASNIJE (u avgustu 2021. godine) ZA SEVERNU DEONICU – IZMEĐU FERENCVAROŠA i ŠOROKŠARA!

                      Procedura za dobijanje građevinske dozvole za Južnu deonicu takođe je obavljena u avgustu 2021. godine (i to za samo 30 dana?), jer su u martu iste godine Uredbom Orbanove vlade PROGLAŠENI OD NACIONALNOG ZNAČAJA TIH DVADESET ŠEST UPRAVNIH PREDMETA  KOJI SU BILI VEZANI ZA IZGRADNJU ŽELEZNIČKE PRUGE BROJ 150 IZMEĐU BUDIMPEŠTE i GRANIČNOG PRELAZA KOD KELEBIJE.

                       Koji razlozi su doveli do višegodišnjeg kašnjenja Mađarske u realizaciji pomenutog projekta kojeg je Budimpešta proglasila vodećim u mađarsko – kineskoj saradnji?

                       Ima ih tri. Prvi je taj – ŠTO SU POSTOJALI DUGOTRAJNI PREGOVORI O USLOVIMA DOBIJANJA KINESKOG ZAJMA, JER JE PEKING TRAŽIO (i od Budimpešte dobio!?) RAZLIČITE GARANCIJE. MAĐARSKA STRANA U OVOM POSLU, DAKLE, NEMA ISTE GARANCIJE KAO KINESKA PROTIV RIZIKA? A dodatni problem je i – KORUPCIJA (to je drugi razlog kašnjenja)! Jer, kao što smo u analizi podvukli – jedan od bitnih izvođača radova je firma biznismena Lerinca Mesaroša (koji je poznat kao Orbanova desna ruka u gotovo svim njegovim poslovima). Treći razlog je taj što je SRPSKA DEONICA OPREMLJENA SISTEMIMA ZA PRAĆENJE i TEHNIČKIM REŠENJIMA KOJE SU RAZVILI KINEZI (kao što je sistem bežične komunikacije), dok je Brisel Mađarskoj (kao članici Evropske unije) zabranio ugradnju kineskih uređaja jer ne odgovaraju standardima EU!

                       Kažimo na kraju da će cena deonice od granice sa Srbijom do Budimpešte (duga 166 kilometara) Mađarsku koštati 800 milijardi forinti (preko dve milijade evra) i da će modernizacija (pored ostalog) obuhvatiti i izgradnju pet novih staničnih zgrada i renoviranje osam postojećih. Uz to, biće instalirani novi pešački podvožnjaci, liftovi i savremeni sistemi za informisanje putnika. I ono što je najnoviji podatak – neće vozovi ni na mađarskoj deonici dostizati 200, a zatim 180 kilometara na sat – već maksimalnih 160 kilometara (što će ipak smanjiti vreme putovanja ovom prugom od Budimpešte do Kelebije za oko 50 minuta)!