Budžetski deficit Mađarske veći je od tri odsto BDP-a, što je maksimalna granica propisana pravilima EU

Za Štajerske novice iz Budimpešte piše: akademik Vlastimir Vujić

STANJE DRŽAVNIH FINANSIJA NAJVEĆA PREPREKA PRISTUPANJU EVROZONI!

Ukoliko vlada Petera Mađara želi da uvede evro do kraja decenije, mora istovremeno da smanjuje deficit, ograniči javnu potrošnju, nastavi sa merama podsticanja privrednog rasta, i da promeni odredbu Ustava iz vremena vladavine Viktora Orbana da je forinta definisana kao zvanična nacionalna valuta

             I ako je Evropska komisija (EK) u Mađarskoj uočila tri pozetivna trenda – inflaciju u opadanju, relativno stabilno tržište rada i snažnu povezanost mađarske privrede sa ekonomijom evrozone (naročito kroz spoljnu trgovinu i inostrane investicije) u najnovijem Izveštaju Brisela ocenjeno je da Budimpešta trenutno ne ispunjava gotovo dve trećine takozvanih Mastrihtskih kriterijuma koji su (pred)uslov za ulazak u evrozonu!

                 Jedan od osnovnih uslova, kako se navodi u dokumentu, je – stabilnost cena. Iako je, kako je autor ove analize (u prvom pasusu) naglasio da je inflacija u Mađarskoj značajno smanjena u odnosu na rekordne nivoe zabeležene u 2022. i 2023. godini, prosečna cena rasta u poslednjih 12 meseci i dalje je iznad referentne vrednosti EU. U pomenutom briselskom Izveštaju Evropska komisija Budimpeštu upozorava da kretanje cena energenata i dalji rast zarada – ponovo mogu izazvati inflatorne pritiske!

                  Ulazak u evrozonu zahteva trogodišnje članstvo u Evropskom mehanizmu deviznih kurseva koje Mađarska nema.   

Drugi veliki problem u zemlji severnog komšije Srbije predstavljaju – javne nabavke? Naime, budžetski deficit Mađarske i dalje je veći od tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP-a), što je maksimalna granica propisana pravilima Evropske unije. Istovremeno, javni dug ostaje iznad referentne vrednosti, pa Evropska komisija upravo stanje državnih finansija smatra jednom od najvećih prepreka za pristupanje Mađarske evrozoni!

                         Stoga, ekonomski analitičari ukazuju da bi vlada novog premijera Petera Mađara, ukoliko želi da zadrži cilj uvođenja evra do kraja tekuće decenije – mora istovremeno da smanjuje deficit, ograniči javnu potrošnju i nastavi sa merama koje podstiču privredni rast države. Još jedan uslov koji Mađarska trenutno ne ispunjava odnosi se na stabilnost nacionalne valute – forinte? Da bi neka zemlja mogla da uvede evro, mora (barem) tri godine da bude članica Evropskog mehanizma deviznih kurseva (EPM II), tokom kojih njena valuta ne sme (značajnije) da oscilira. Mađarska se još nije priključila ovom mehanizmu, što praktično znači da postupak pristupanja evrozoni još nije ni formalno započet!? Uz to, pored ekonomskih uslova, postoje i pravne prepreke. U Ustavu Mađarske, usvojenom tokom deceniju i po vladavine Viktora Orbana, forinta je definisana kao zvanična nacionalna valuta, pa je za uvođenje evra neophodno izmeniti pomenutu ustavnu Odredbu (na koju su Mađari vrlo osetljivi).