dr Kemenj Ferenc inicijator modernih olimpijskih igara.
Nedavno (6. aprila) Međunarodni olimpijski komitet obeležio je 124-godišnjicu obnavljanja modernih olimpijskih igara koje su svečano otvorene u Atini 1896. godine i trajale do 14. aprila uz učešće 484 takmičara. Kao uvek, je konstatovano da je idejni tvorac i organizator bio Francuz Pjer de Kuberten, predsednik Međunarodnog olimpijskog komiteta od 1896. do 1925. godine. Međutim, i ovog puta se propustilo, ili stidljivo konstatovalo, da je za obnavljanje najveće sportske manifestacije jednako najviše zaslužan i Zrenjaninac dr Kemenj Ferenc rođenom 1860. godine u Velikom Bečkereku kako se tada zvao današnji Zrenjanin. Naime, istoričari olimpijskog pokreta utvrdili su da je dr Kemenj predložio Kubertenu da obnovi antičke Olimpijske igre i da je Kemenj praktično najviše zaslužan što su obnovljene Moderne olimpijske igre kao jedan od osnivača Međunarodnog olimpijskog komiteta.
Dr Kemenj Ferenc drugi sleva Kuberten čita knjigu.
Ko je dr Kemenji Ferenc?
Dr Kemenj rodio se 17. jula 1860. u Velikom Bečkereku (današnjem Zrenjaninu), u jevrejskoj porodici. U rodnom gradu pohađao je Pijarističku gimnaziju, a posle mature 1879. nastavio školovanje u Štutgartu, na studijama germanistike. Potom je u Budimpešti studirao matematiku i fiziku. Godine1884. stekao je pravo da predaje ova dva predmeta u gimnaziji i obreo se u Parizu na studijama romanistike. Predavanja je pratio na Kolež de Fransu i Sorboni. U studentskim krugovima upoznao je Pjer de Kubertena. Ideje o sportu ,kao osnovi reforme obrazovanja, veoma su uticale na Kemenja kao pedagoga. U Parizu je boravio godinu dana, do 1885. godine. Posle odlaska iz glavnog grada Francuske, dr Kemenj je i dalje bio u kontaktu sa Pjer de Kubertenom. U tom periodu je predavao u školama u nekoliko mađarskih gradova. Tokom svog pedagoškog rada stekao je diplomu nemačkog i francuskog jezika. Objavljivao je svoje ideje o modernizaciji i reformi obrazovnog sistema i bio jedan od izdavača mađarske Pedagoške enciklopedije. Svestrano se angažovao i u građanskom mirovnom pokretu, uveren da baš sport može da doprinese internacionalizaciji – povezivanju i saradnji različitih naroda i zemalja. Dr Kemenj je početkom 1894. godine dobio pismo od Pjer de Kubertena sa pozivom na Međunarodni sportski kongres. Kongres se održao na Sorboni. Poslednjeg dana kongresa – 23. juna, osnovan je Međunarodni olimpijski komitet (MOK). Dr Kemenj nije mogao da prisuustvuje u Parizu, ipak Kuberten ga je imenovao za člana Međunarodnog olimpijskog komiteta (!). Tako je ovaj Zrenjaninac (iz ondašnjeg Velikog Bečkereka) postao zasluženo promoter olimpijskog pokreta! Naredne, 1895.godine, dr Kemenj je izabran za sekretara Nacionalnog olimpijskog komiteta Ugarske.
Bista dr Kemenja u Zrenjaninu.
Na prvim Olimpijskim igrama u Atini 6. aprila 1896. godine predvodio je mađarsku delegaciju, učestvovao u takmičarskom delu kao sudija i prisustvovao mnogim zasedanjima Međunarodnog olimpijskog komiteta. Dr Kemenj je bio glavni u mađarskoj delegaciji i na Olimpijskim igrama u Parizu (1900) i Sent Luisu (1904). Međutim, ozbiljno je zasmetao aristokratskim krugovima u Mađarskoj. Osnovna “mana” Kemenja bila je zbog skromnog građanskog porekla, tako da nije bio “prikladan” predstavnik Mađarske u Međunarodnom olimpijskom komitetu. Protivnici dr Kemenja su bili uporni da ga uklone što im je pošlo za rukom uoči Olimpijade u Londonu (1908.). Dr Kemenj je, normalno, bio povređen jer su ga protivnici duboko omalovažavali, i mada ga je podržavao Pjer de Kuberten, podneo je ostavku na članstvo u Mađarskom i Međunarodnom olimpijskom komitetu. Olimpijskim igrama u Londonu prisustvovao je kao privatno lice, bez kontakata sa Kubertenom i ostalim članovima Međunarodnog olimpijskog komiteta. Posle ovih događanja, dr Kemenj je nastavio pedagoški rad i aktivirao se u Mađarskom mirovnom savezu. Pred kraj Drugog svetskog rata, iz straha da će biti deportovan zbog jevrejskog porekla, 21. novembra 1944. u podrumu kuće u Budimpešti, Kemenj i njegova supruga izvršili su samoubistvo. U Mađarskoj su mu podigli nekoliko spomenika.
U rodnom Bečkereku (današnjem Zrenjaninu) inače gradu sportova podignuta mu je bista u aleji velikana u Karađorđevom parku. Mnogi posetioci Karađorđevog parka su uvek prijatno iznenađeni kada pročitaju poruku sa postamenta dr Kemenj Ferenca (1860-1944) da se radi o organizatoru savremenih olimpijskih igara.
Inače, prve Moderne olimpijske igre , koje su svečano otvorene u Atini 6. aprila 1896. godine nose i ove zanimljivosti:
– u sastavu delegacije mađarskih sportista nalazio se Srbin Momčilo Tapavica (1872-1949). Ovaj svestrani sportista inače arhitekta-projektant zgrade Matice srpske u Novom Sadu, bio je veliki prijatelj Kemenja, a osvojio je i bronzanu medalju u tenisu;
– Na Igrama u Atini koje su trajale do 14. aprila učestvovala su 484 takmičara, isključivo muškarci, u duhu tradicije antičkih Olimpijskih igara. Srpski kralj Aleksandar Obrenović bio je jedini šef države počasni gost organizatora Igara. Kad se četvrtog dana pojavio na Olimpijskom stadionu u društvu grčkog kralja Jorgosa i u pratnji ađutanta Živojina Mišića, takmičenje je prekinuto, intorine su grčka himna i srpska himna “Bože pravde”, a u čast srpskog kralja još jednom se začula olimpijska himna(!). U grčkoj štampi sutradan su sva sportska takmičenja bila u senci tog događaja.
Radomir Čubranović