
Iz Budimpešte ekskluzivno za Štajerske novice – akademik Vlastimir Vujić
Mađarska bi do kraja sledeće godine mogla da ispuni kriterijume iz Mastrihta
PRIDRUŽIVANJE MAĐARSKE EVROZONI (NAJRANIJE) 2O27!

Iako se iz državnog vrha sve češće čuju glasovi da bi to imalo određenih prednosti, premijer Viktor Orbanjoš se nije pozitivno izrazio o takvoj mogućnosti, dok njegova vlada poručuje da to nije „državnii interes“, a Mađarska nacionalna banka tvrdi da u sadašnjim uslovima zemlja ne treba da uvodi kontinentalnu valutu. – Inflacija u Mađarskoj među najvišima u Evropi!?

Dosadašnje spinovanje javnosti Orbanove vlade da – FORINTA NEMA ALTERNATIVU –i da Budimpešta nije zainteresovana za uvođenje evra (jer bi ta opcija „bila loša za nacionalnu ekonomiju“?), početkom septembra lično je demantavalo nekoliko najviših državnih funkcionera! IZVESNE PROMENE U OVOM SEGMENTU MOGLE SU SE NASLUTITI, PRE SVEGA, I IZ POJEDINIH IZJAVA MINISTRA FINANSIJA Mihalja Varge.

Iako je Mađarska primljena u Evropsku uniju znatno pre nekih članica koje su u međuvremenu preuzele evro kao valutu (stupila je 1. maja 2004. godine) u vladajućem desno-konzervativnom Fidesu-KDNP (premijera Viktora Orbana) sihronizovano su ponavljali da je „prerano govoriti o uvođenju evra u Mađarskoj“, ali su nedavno javno priznali DA BI PRIHVATANJE ZAJEDNIČKE EU VALUTE – IMALO ODREĐENIH PREDNOSTI! Pogotovo što je evro već prisutan na tržištu Mađarske (u svim prodavnicama, marketima i tržnim centrima kupljena roba može se plaćati i u evrima, ali se kusur vraća u forintama po važećem prodajnom kursu toga dana).
U ovom momentu (ipak?) najvažnije je da Mađarska (ŠTO PRE!) uspostavi ravnotežu u privredi i da fiskalna politika mora da ima za cilj – SMANJENJE DEFICITA I JAVNOG DUGA. Bitno je spomenuti da je MAĐARSKA (u jednom trenutku) BILA U POZICIJI DA POTPUNO ISPUNJAVA SVE USLOVE ZA PRIDRUŽIVANJE ZONI EVRA, OSIM USLOVA – DEVIZNOG KURSA. Dve poslednje krize potvrdile su da bi mađarska privreda bila izložena daleko manjem riziku da je (tada) Orbanova vlada usvojila jedinstvenu EU valutu!
I ne samo to. EVRO BI IMAO I NEKOLIKO POLITIČKIH PREDNOSTI. Istraživanje Evrobarometra (iz januara ove godine) pokazalo je da dve trećine Mađara (72 odsto) odobrava ideju o pristupanju evrozoni, u interesu stabilnosti… ALI, LOŠA STRANA BILA BI – NAPUŠTANJE NEZAVISNE MONETARNE POLITIKE! Takodje i to – ŠTO JE EVROPSKA CENTRALNA BANKA SVOJE ODLUKE ZASNIVALA UGLAVNOM NA KRITERIJUMIMA KLJUČNIH ZEMALJA (Francuske, Nemačke, Holandije i Italije) TAKO DA BI MAĐARSKA (vrlo lako) MOGLA DA ZAVRŠI PO STRANI?
Polemike u sevenom komšiluku Srbije, u vezi ovog statusa – ne prestaju. Pojedini analitičari smatraju da je Mađarska sada daleko od pridruživanja evrozoni „jer ne može da ispuni (ni) kriterijume iz Mastrihta“. Oni smatraju da bi zemlja mogla da usvoji zajedničku valutu tek oko 2030. godine?
Provladini mediji, međutim, u maju ove godine objavili su da bi Mađarska do kraja 2024. mogla da ispuni kriterijume iz Mastrihta, koji bi joj omogućili uvođenje evra i da najveći broj Mađara podržava tu ideju. To su potvrdili i iz Fiskalnog saveta i izneli očekivanje da će do kraja sledeće godine državni dug biti ispod 70 odsto BDP-a i da će se deficit državnog budžeta do tada smanjiti na 2,9 odsto!
PODSETIMO DA KRITERIJUMI IZ MASTRIHTA SADRŽE ČETIRI ZAHTEVA U VEZI SA STABILNOŠĆU CENA, DRŽAVNIM BUDŽETOM, KAMATNOM STOPOM I KURSOM. UKOLIKO SE POKAŽE TAČNIM DA ĆE MAĐARSKA ISPUNITI TRAŽENE USLOVE DO KRAJA SLEDEĆE GODINE, TO ZNAČI DA BI SE (formalno gledano) MOGLA PRIDRUŽITI EVROZONI NAJRANIJE 2027 (jer je za to potreban prelazni period od dve godine!). Treba reći da se premijer Orban još nije pozitivno izrazio o takvoj soluciji, njegova vlada poručuje da to nije „mađarski interes“, a Mađarska nacionalna banka podvlači da u sadašnjim uslovima država ne treba da uvodi evropsku valutu (sic?).
U međuvremenu, inflacija u Mađarskoj je (I DALJE!) među najvišima u Evropi. To je potkrepilo mišljenje ekonomskih analitičara da bi pojedine novčanice trebalo da budu zamenjene novim. To se pre svega odnosi na novčić od PET FORINTI, čije se povlačenje predlaže, kao i na uvodjenje nove najvrednije novčanice od 30.000 forinti.
VISOKA INFLACIJA (prema statistici Mađarske narodne banke) IMA DIREKTAN UTICAJ NA KORIŠĆENJE GOTOVINE! Potražnja za većim apoenima je manja, pa se samim tim i novčanice sa manje nula brže troše. U julu ove godine u opticaju je bilo gotovo 650 miliona novčanica. U odnosu na prethodnu godinu, u 2023. je došlo do pada vrednosti za 4,1 odsto, a obima za 2,6 odsto. Dva najveća apoena, novčanice od 10 i 20.000 forinti, znatno manje su korišćene nego ranije. Novčić najmanje vrednosti od pet forinti čini 33 odsto svih kovanica (dakle, vrlo aktivno se koristi i nema razloga da bude povučen, ističu u MNB!).
Na kraju i jedna zanimljivost. Iako je u poslednjih nekoliko godina BROJ BEZGOTOVINSKIH ELEKTRONSKIH PLAĆANJA u Mađarskoj znatno porastao, najveći broj Mađara gotovim novcem plaća prilikom skoro svih „manjih“ kupovina!

